Jesen je kalendarski počela, a s njom i nova sjetva. Ali, među ratarima nema mnogo optimizma. Nakon ljetne sezone kojom je dominirala suša, gubici i niske otkupne cijene, mnogi su ostali bez mogućnosti da ulože u novu proizvodnu sezonu. Repromaterijal je sve skuplji, a računi nenaplaćeni. Na pomolu je najneizvjesniji početak sjetve u posljednjoj deceniji.
Dok cijene repromaterijala rastu, a otkupne ostaju niske, poljoprivreda sve više liči na borbu za opstanak. Troškovi sezone koja je podbacila zbog suše još se sabiraju, a nova sjetva već kuca na vrata.
“A savjet proizvođačima kada je u pitanju oranje za strna žita to je 20-25cm, kad je u pitanju đubrenje, a svaka kultura ima potrebe za makronutrijentima. Tako i strna žita zahtijevaju azota od 140 do 200 kg/ha, fosfora 80-100kg, kalijuma 80-140 kg”, pojašnjava agronom Stanko Todić.
Dok stručnjaci podsjećaju da je pravi trenutak za pripremu zemljišta i ishranu ozimih kultura, proizvođači poručuju da teško mogu primijeniti i osnovne preporuke. Na papiru jedno, u praksi sasvim drugo. Mnogi su, umjesto da računaju prinos, zbrajali gubitke.
“Imali smo lošu godinu za poljoprivredu, iako je pšenica dala neki rezultat, ali smo pali na kukuruzu i svemu ostalom i uopšte poljoprivreda u cijeloj Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, ovdje u Semberiji je došla do katastrofalne situacije gdje ljudi više ne mogu da se upuste u proizvodnju jer to nema ekonomsku računicu”, ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
“Ne znam ni dokle sam stigao i ne samo ja, svi mi u okolini ne znamo više ni šta da sijemo, ni šta da radimo više, toliko smo ogorčeni ove godine”, kaže poljoprivredni proizvođač Đorđe Kokanović.
Oni koji, ipak, planiraju da uđu u njive, suočavaju se s novim problemom – cijene repromaterijala ne prate mogućnosti domaćih proizvođača. A kada se saberu troškovi i prošlogodišnji gubici, računica jednostavno ne postoji.
“Kažu da je cijena sjemenske pšenice, kao i prošle godine, a nama, s obzirom na to da smo pšenicu dali u bescjenje, biće skupa. Kad kupujete u marketu nešto, tj. brašno kad se kupuje vidite koliko je, a pošto smo mi dali pšenicu, ko tu najviše zarađuje. A mi smo u minusu”, navodi poljoprivredni proizvođač Petar Stevanović.
Ratari poručuju da bez sistemskih promjena nema ni opstanka domaće proizvodnje. Bh. privreda je, kažu, pred kolapsom sve dok u zemlji koja od njih živi, oni jedva preživljavaju.