Prevencija je temelj sigurnosti i zaštite građana Bosne i Hercegovine – rečeno je tokom Prve konferencije Platforme za smanjenje rizika od katastrofa Federacije BiH na temu “Procjenjivanje i mapiranje rizika od prirodnih i drugih nesreća”, koju je organizirala Federalna uprava civilne zaštite, u saradnji sa UN u BiH.
Konferencija se organizije u okviru implementacije Zajedničkog programa “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini” – Il faza (2024-2027.), s ciljem unapređenja multisektorskog pristupa smanjenju rizika od katastrofa kroz dijalog, razmjenu iskustava i međunarodno prepoznate prakse. Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić izjavio je novinarima da je ovo inicijalni put, da više razgovaraju sa svim institucijama, od lokalnog do državnog nivoa.
– Slabo imamo prevencije, nismo dugo radili na nekim strateškim, planskim dokumentima. Imamo dobru operativu, pogotovo na federalnom nivou. Međutim, moramo više razgovarati sa svim institucijama iz zaštite i spašavanja, razmjenjivati iskustva, mišljenja, znanja. Moramo naše kadrove više slati na obuke, moramo ih više opremati. Moramo pratiti digitalizaciju, standardizaciju svih sistema zaštite i spašavanja – kazao je Brašnjić.
Prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana
Istaknuo je da je prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana Bosne i Hercegovine. – Moram reći da zaista slabo radimo na prevenciji. Nemamo konkretnu bazu podataka o mapiranju rizika. Moramo mapirati sve situacije, rizike, ne samo kamenolome – kazao je Brašnjić, odgovarajući na novinarsko pitanje da li su u Federaciji BiH mapirani ilegalni kamenolomi i drugi industrijski nelegalni objekti koji su potencijalna prijetnja, kako se ne bi ponovila tragedija koja se dogodila u Jablanici.
Dodao je kako misli da institucije, prvenstveno inspekcije, moraju raditi ozbiljnije svoj posao, ali i civilna zaštita se mora ozbiljnije uključiti, “jer je naš primarni zadatak spašavanje ljudi i zaštita imovine”.
– Sve se nekako svede na sistem civilne zaštite, a nije samo civilna zaštita u ovom sistemu zaštite i spašavanja, mnoge su tu institucije – Agencija za vodno područje rijeke Save, Jadranskog mora, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva… U našem decentraliziranom sistemu imamo četiri nivoa zaštite i spašavanja. Čini mi se da nam fali te koordinacije, korespondencije, komunikacije. Prevencija je dobro zapostavljena, a imamo dobre resurse da to radimo – kazao je Brašnjić.
Spomenuo je i Mehanizam civilne zaštite Evropske unije, navodeći kako misli da ne koristimo dovoljno te EU fondove, a možemo ih koristiti, imamo stručne ljude koji mogu pisati dobre projekte.
– Moram reći da nam je prevencija za sada na veoma lošem nivou – kazao je Brašnjić. Naveo je kako se moraju jačati lokalne zajednice, koje su prvi odgovor na prirodne i druge nesreće.
– Nemamo trenutno dobro razvijene službe civilne zaštite na lokalnom nivou. Mi od 79 općina, na žalost, još u 29 nemamo organizovanu profesionalnu vatrogasnu jedinicu – kazao je Brašnjić.
Unaprijediti sisteme prevencije
Predstavnik Ureda rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH Damir Šaljić je kazao da je današnje okupljanje za njih dokaz da ova tema ne smije biti aktuelna samo kada dođe do katastrofe, nego zahtijeva kontinuiran rad.
– BiH je izložena sve intenzivnijim prirodnim nepogodama koje zahtijevaju odgovor koji je puno sistematičniji i uređeniji. Mi ispred Ujedinjenih nacija, kroz svoje četiri agencije – UNDP, UNESCO, UNICEF i FAO, smo dali na raspolaganje svoje najbolje znanje da bi pomogli BiH da unaprijedi sisteme prevencije i adekvatne institucionalne odgovore na ovu temu – naveo je Šaljić.
Dodao je da će oni biti na raspolaganju, uz nesebičnu pomoć Švicarske vlade, kroz Švicarsku ambasadu u BiH. – Mi ispred UN-a, zajedno s našim donatorima, ćemo dati sve od sebe da pomognemo svim nivoima vlasti u BiH da bolje koordiniraju i preveniraju vanredne situacije i katastrofe – kazao je Šaljić.
Jačanje lokalnih zajednica
Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo Dženan Brkanić je kazao da je preventiva od ključnog značaja za ublažavanje posljedica, odnosno za smanjenje prirodnih i drugih nesreća. Istaknuo je da je jako bitno jačanje lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Po njegovim riječima, poražavajuća je činjenica da u 29 općina u Federaciji nemamo organizovane profesionalne vatrogasne jedinice.
– Što se tiče Kantona Sarajevo, situacija je zadovoljavajuća. Svaka općina ima, pored profesionalne vatrogasne jedinice, i svoje dobrovoljne vatrogasne jedinice, koje služe za različite namjene i situacije pri prirodnoj ili drugoj nesreći – naveo je Brkanić.
Dodao je da može reći da je situacija u Kantonu Sarajevo zadovoljavajuća što se tiče nivoa spremnosti svih struktura civilne zaštite, ali je naveo da je zaštita i spašavanje sveobuhvatna akcija koja mora uključiti i ostale institucije koje trebaju dati svoj doprinos u slučaju prirodne ili druge nesreće.
