Djeca sa poteškoćama u razvoju ostaju bez pristupa obrazovanju, nasilje u porodicama postaje sve učestalije, a povjerenje u institucije opada. Na ove probleme su tokom Nedjelje djeteta u BiH upozorili aktivisti i stručnjaci. Naglašavaju hitnu potrebu za sistemskim promjenama i boljom zaštitom najmlađih.
U Republici Srpskoj i dalje postoje djeca kojoj škola nije dostupna. Osnovci sa smetnjama u razvoju gube pravo na obrazovanje ako njihovi roditelji ili njegovatelji primaju simboličnu socijalnu pomoć mjesečno. Ombudsman za djecu RS upozorava da bi podrška sistema socijalne zaštite trebalo da osnažuje, a ne da isključuje korisnike, posebno kada su u pitanju djeca.
Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu RS
Roditelji ne treba da budu dovedeni u situaciju da odlučuju koje pravo da koriste; prava moraju da se ostvaruju u punom potencijalu i jedno ne smije da isključuje drugo, a posebno ako se radi o djeci sa smetnjama u razvoju, kojima je potrebna dodatna pomoć i podrška.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS
„Idemo u izmjenu Zakona o dječijoj zaštiti, svjesni smo problema.“
Kada institucije koje bi trebalo da štite djecu ostanu bez povjerenja građana, djeca ostaju bez zaštite. Posebno u porodicama gdje je nasilje sve učestalije. Novinarka Milkica Milojević, dobitnica UNICEF-ove nagrade zbog borbe za dječija prava, kaže da je nasilje u društvu postalo normalizovano, upravo jer sistem nema adekvatan odgovor.
Milkica Milojević, novinarka
„Mi njima oduzimamo budućnost, tako što uništavamo institucije ili dozvoljavamo da budu uništene. Ako je moguće da savjetnik direktora policije prebije policajca, onda je teško vjerovati da postoji neko u ovoj zemlji ko nas štiti od nasilja.“
Dok odrasli traže izgovore, djeca čekaju odgovore. Psiholog Nermina Vehabović Rudež napominje da je škola važna karika u lancu odgovornih. Objašnjava da djeca koja se ponašaju ‘problematično’ često samo traže da budu primijećena i zaštićena.
Nermina Vehabović Rudež, psihologinja
„Ako dijete ima neko neadekvatno ponašanje i ono što mi smatramo da je neprihvatljivo, zapravo može biti način da traži pažnju, ljubav i da bude primijećeno. Samo što odrasli to ne pročitaju.“
Dok se zakoni sporo mijenjaju, a povjerenje u institucije opada, broj prijava o kršenju dječijih prava raste. Prema podacima Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, samo u prošloj godini zaprimljene su 2.792 žalbe građana. Najveći rast zabilježen je upravo u oblasti prava djeteta, sa ukupno 299 prijava.