Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH traži od nadležnih institucija hitnu reakciju. Poručuju: “Urušava se proizvodnja sirovog mlijeka u Federaciji BiH, uvoz je nekontrolisan. Riješite ili izlazimo na granice. Mljekari iz Federacije BiH poručuju kako se uvozi i do 70 posto potreba mlijeka, a da se u BiH prizvede 55 posto potreba domaćeg tržišta. Upozoravaju da je mlijeko koje uvozimo upitne kvalitete i da ne sadrži sastojke “pravog mlijeka”.
TK povećao proizvodnju mlijeka
Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK, kazao je kako su godinama kao kanton bili lider u proizvodnji mlijeka, ali da su vođenjem nekih loših politika unazad 10 godina stagnirali. Sada se to popravilo.
“Pad proizvodnje mlijeka je bio neminovan. Mi smo nekada dnevno proizvodili preko 30 miliona litara mlijeka, evo gdje unazad par godina možemo s pravom kazati da je pad mlijeka bio sa 31 miliona na 27 miliona, što je bilo veoma zabrinjavajuće kada je u pitanju Tuzlanski kanton. Jer dobro znamo da mi imamo veoma dobre resurse kada je u pitanju državno poljoprivredno zemljište i onako geografski smo postavljeni kao ravničarski predio, i evo unazad dvije godine mi smo taj pad pokušali zaustaviti, što nam je pošlo za rukom. Nekim dobrim mjerama unazad zadnjih 10 godina se evo uspjelo to zaustaviti i možemo kazati da je u 2025. godini na Tuzlanskom kantonu proizvedeno 3 miliona više, što je evo u konačnici 31 milion litara proizvedenog mlijeka na tržištu Tuzlanskog kantona. Ja sam farmer koji dolazi iz Živinica i moja farma proizvodi dnevno nekih 600 litara. To je, možemo kazati, jedno porodično gazdinstvo i možemo kazati da je to gazdinstvo onako finansijski stabilno iz razloga što na tom gazdinstvu nema drugih zaposlenih. To je, kazao sam, gazdinstvo koje radi unutar porodice i naravno ne isplaćujemo plate svima, kažemo da radimo takoreći za ručak”, rekao je Glibanović.
Zadnje 3 godine nismo osjetili nikakav porast poticaja za proizvodnju mlijeka
Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK kazao he kako će mljekari u ovom kantonu u tekućoj 2025. godini proizvesti oko 43 miliona litara te da u sveukupnoj proizvodnji u Federaciji proizvode kao kanton oko 30% mlijeka. Zahvalio se vlastima USK koje su, kako kaže, prepoznali stratešku proizvodnju mlijeka zbog čega se proizvodnja povećava iz godine u godinu.
“Recimo u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu smo za 5 miliona porasli. Sa moje farme u Bužimu dnevno izlazi između 1700 i 1800 litara mlijeka. To je ekstra klasa mlijeka koju je otkupio mljekar. Kada uzmemo pojam proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine, sistemski je regulisana i sistemski do sada bila zaštićena nekim zakonom i pravilnikom i programima, međutim u zadnje 3 godine nismo osjetili nikakav porast poticaja za proizvodnju mlijeka. Iako je inflacija koja je bila i koja svaki dan sve veća, nisu to poljoprivredni poticaji pratili kroz program. Međutim, razgovaralo se o nekom poskupljenju cijene mlijeka u odnosu na ulazne inpute, odnosno repromaterijale koji su za proizvodnju mlijeka poskupili nekih 15-20%, međutim i inflacija je bila nekih 10-15%. Mi smo tražili povećanje otkupne cijene mlijeka, nakon nekih sastanaka održanih između prerađivača i nekih u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede, nakon toga su odmah krenuli u organizaciju sastanaka s tim da cijena mlijeka mora ići dolje, da su se pojavili viškovi. Mi i dalje tvrdimo da to nisu viškovi mlijeka na tržištu, nego da je to pogodno tržište za trgovačke lance koje dolaze iz EU na prostore BiH koji se dokazuju da su najjeftiniji, da mogu biti najkonkurentniji. Pitanje je šta oni proizvode, kakvo mlijeko ovdje prodaju jer iz uvoza nam najviše dolazi mlijeka sa sastojcima palminog ulja, biljnih masti i tako, najmanje mlijeka onoga pod imenom šta bi trebalo biti, mlijeko i mliječne prerađevine”, rekao je Veladžić.
Apel građanima
Gibanović ističe kako se prekomjernim uvozom ugrožava domaća proizvodnja te da valsti u BiH trebaju da postave kao cilj da se prvo domaći proizvodi plasiraju, a tek onda ono što ne možemo proizvesti ili količine koje ne možemo proizvesti – uvezu.
“Apelujem na naše građane da kupuju domaće proizvode jer tim jačamo prije svega budžet Federacije Bosne i Hercegovine, jačamo što je najbitnije naše domaće proizvođače koji su za sobom povukli jedan ogromno veliki lanac i mislim da to ne smije nijednog trenutka biti upitno, ali sve ono što moram uvesti tu nije problem. Ali mi moramo prije svega na nivou države probuditi svijest u našim vlastima da bez domaće proizvodnje nemamo jaku državu”, rekao je.
Uvoz ide i preko 70 posto, a mi prozivedemo 55 posto potreba tržišta
Veladžić je iznio podatke da se u FBiH proizvede 55 posto mlijeka od ukupne potrebe tržišta te da bi se ostalih 45 posto trebalo uvesti. Međutim, naglašava, problem je što uvoz ide i preko 70 posto.
“I tu se stvara taj nekontrolisani uvoz i kvaliteta i količine. Međutim kad je u pitanju kvaliteta ovdje sam napomenuo da mlijeko koje se uvozi ima veliki sadržaj palminog ulja, mliječni proizvodi imaju puno biljnih masti, znači sve je više nego pravo mlijeko. Međutim da bi Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija Bosne i Hercegovine, da bi zaštitila naše poljoprivredne proizvođače, oni trebaju da se donese strategija sa korisnicima te strategije, programa i pravilnika. Ovdje se sve nešto radi iza paravana, poljoprivredni proizvođači ne učestvuju ni u programima ni u pravilnicima. Sutra ovo iz uvoza može da stane, sjetite se koronavirusa i da za tri dana mi nemamo u svojim marketima nigdje ništa da kupimo. Srbija je na jednostavan način zaštitila svoju domaću proizvodnju sporazumom CEFTA, van nekih sporazuma koje je donijela unutar kao država, kao Republika. Uvoz je negdje oko milion i pol litara ulazio u Srbiju mjesečno, međutim sada ulazi nekih 300.000 litara. Znači ograničila je te količine uvoza. To tražimo i od Vijeća ministara na nivou države, može vrlo lako zaštititi domaću proizvodnju ako ne uveze ništa od nekih niskokvalitetnih proizvoda, tako da bi zaštitila i nas i radna mjesta i obogatila budžete, napunila budžete, bili poljoprivredni proizvođači zadovoljni”, smatra Veladžić.
Zbog otkupne cijene mljekari u startu u minusu
Nihad Fejzić, proizvođač mlijeka iz Vogošće ističe kako mljekari u BiH nisu dovoljno konkuretni da bi izvozili jer nemaju dosta toga što im nedostaje u proizvodnji, podrška države nije dostatna i nemaju plavi dizel. Ističe da prema sadašnjoj otkupnoj cijeni farmeri budu u minusu 11-12 feninga jer je otkupna cijena 0,90-0,95 KM, a prozivodnja samog mlijeka oko 1,06 KM.
“Od čega će taj farmer da gradi porodicu, da gradi dom, da obezbijedi svoju porodicu, da legalizuje objekte, da kupuje mehanizaciju i da unapređuje svoju poljoprivrednu proizvodnju?. Znači to je jasan pokazatelj da Bosna i Hercegovina nema perspektivu na ovakav način da se poljoprivredna proizvodnja, odnosno proizvodnja hrane, gradi u našoj Bosni i Hercegovini za potrebe čitave države”, upozorio je.
Nedovoljna ulaganja države
Gibanović je iznio podatke – koliko se izdvaja za proizvodnju u EU, a koliko u BiH.
“Republika Hrvatska i zemlje EU izdvajaju preko 500 miliona eura za razvoj poljoprivrede, dok Federacija Bosne i Hercegovine izdvaja nekih 200 miliona, što je nedovoljno. Naravno, to je vjerovatno u skladu sa našim mogućnostima, ali kazat ćemo da EU ima poređenje. Poređenje pravimo prije svega kada je u pitanju evropska mehanizacija i naša mehanizacija. Uzet ćemo primjer njihove poticaje koje oni imaju prije svega prema direktnim proizvodnjama, prema ratarskim proizvodnjama. Tako da litar mlijeka na našim farmama sigurno košta preko jedne konvertibilne marke kada su u pitanju inputi u našoj proizvodnji. Evo, dobro znamo da sad jedan kilogram koncentrovane smjese koji je neophodan svakodnevno u našoj ishrani, naših grla, je skuplji od jednog litra mlijeka u otkupu. Tako da, ovo je još jedna poražavajuća činjenica za nas proizvođače, ali dobro znamo kako smo imali veoma tešku godinu, turbulentnu, kada je u pitanju od samog proljeća do jeseni gdje se naši proizvođači trenutno suočavaju sa manjkom, tj. nedostatkom kabastih i krmiva koji se koriste u ishrani grla. Evo sad ćemo kazati još jedan input koji je poskupio, a to je električna energija koja direktno utiče na proizvodnju mlijeka. Mi smo korisnici tih usluga jer zaista ne možemo zamisliti proizvodnju mlijeka bez električne energije. Tako da mi smo daleko od poređenja mlijeka bh. i nekog evropskog”, rekao je.