Najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj mogao bi dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Pekari u tom enitetu najavljuju moguću korekciju cijene hljeba. Svaki rast minimalne plate se prelijeva na troškove poslovanja pa tako i u pekarskoj industriji, poručuju proizvođači hljeba. Učešće radne snage u proizvodnji je oko 35 odsto pa će rast minimalne plate od nove godine najvjerovatnije dovesti i do korekcije cijena pekarskih proizvoda, uprkos tome što je cijena pšenice na svjetskim berzama stabilna, a godinu dana se nije mijenjala cijena brašna.
“Ako je rast minimalca 10 odsto, a učešće radne snage u cijeni hljeba oko 34, 35 odsto, to će dovesti do nekog povećanja 3-4 odsto, što će se negdje kretati od 5-10 feninga po jednom proizvodu”, navodi potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.
Iz Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina kažu da se cijene hljeba nisu mijenjale od posljednjeg povećanja minimalca početkom ove godine.
“Ono što se mi zalažemo je da se poveća minimalna plata, ali da iznos poreza i doprinosa ostane na prethodnom nivou. Tako da, sačekaćemo, vidjećemo kako će se odraziti, koliko će biti povećanje, pa ćemo onda donositi odluke”, ističe Radenko Plemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.
Građani koji svakodnevno za hljeb izdvajaju od 1,80 KM do 2,40 KM računaju koliko je to na mjesečnom nivou. Uz niska primanja, poskupljenja najviše pogađaju najstariju populaciju. Vrijeme je da se počne sasvim drugačije razmišljati o zaštiti potrošačkih prava, poručuju iz Pokreta potrošača, jer cijene proizvoda i usluga stalno rastu.
“Prvo da hljeb i slični proizvodi imajnu status proizvoda koji su od posebnog značaja za potrošače. Zakon o formiranju cijena npr. zahtijeva od nadležnih organa da utvrde koje su to robe i usluge od posbenog značaja za zaštitu potrošača i da ih štiti posebnim mjerama. Vrijeme je da se razmišlja o poreskoj politici, jer neozbiljno je imati istu poresku stopu za hljeb i za luksuzne proizvode”, naglašava Ostoja Kremenović iz Pokreta potrošača RS.
Nužno je, kaže naš sagovornik, što prije završiti socijalnu kartu. To je prvi korak koji treba napraviti kako bismo bili pravični u procedurama zaštite potrošača.
