“Glamočki krompir – razvojni planovi i perspektive razvoja brenda”, naziv je konferencije koja je u Glamoču okupila stručnjake, proizvođače i predstavnike institucija s ciljem jačanja lokalnog brenda i unapređenja poljoprivredne proizvodnje u toj povratničkoj općini. Premda relativno mlado Udruženje „Glamočki krompir“ učinilo je mnogo na prepoznatljivosti glavne poljoprivredne kulture koja uspijeva na 900 m nadmorske visine. Ishodilo je zaštitu geografskog podrijetla i žiga, a u tijeku su i razgovori s predstavnicima većih trgovačkih lanaca, koji uglavnom traže manja pakiranja od dva do pet kilograma.
„Tehnološki mi nismo još postigli taj nivo, pakujemo krompir u 10 kg. Naš cilj da u narednom periodu napravimo pogon koji će biti jednostavan za upotrebu i da smanje troškove, oko prebiranja, oko pakovanja“, kaže Nikola Srdić, proizvođač i član Udruženja „Glamočki krompir“.
Za realizaciju tog projekta očekuju pomoć svih struktura vlasti, a kantonalna je uz potporu za proces brendiranja i održavanje ove konferencije, učinila još jedan korak.
„Ove godine je i sa razine kantona prvi put kroz program poticaja poljoprivrednoj proizvodnji u program bila postavljena i mjera ‘poticaj proizvodnji glamočkog krompira’ 200 KM po hektaru“, podsjeća Božo Perić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva K10 (HDZ 1990).
A suradnja sa znanstvenim institucijama i ‘in vitro’ proizvodnja autohtone sorte glamočkog krompira znatno je doprinijela njegovoj promociji.
„Uspjeli smo u laboratorijskim uslovima kroz naučne metode da proizvedemo glamočki krompir koji je bezvirusni, visokokvalitetni tzv. elitni sadni materijal koji će u narednom periodu unaprijediti ovu vrstu proizvodnje sjemenskog materijala i ukupno merkantilnog krompira koji koristimo svi u BiH“, pojasnila je doc. dr. Mirela Kajkut Zeljković, istraživač Instituta za genetičke resurse UNIBL.
„I danas smo došli da pričamo o budućnosti razvoja ovog brenda. Da se ta priča mnogo više raširi i da to preraste ne samo pojam biljke, odnosno krtole kao što je taj krompir, već da to postane mnog širi, mnogo prepoznatljiviji brend sa ovih naših područja“, ističe prof. dr. Aleksandar Savić, profesor na Tehnološkom fakultetu UNIBL.
Zaključeno je kako Glamoč, uz obilje prirodnih resursa i bogatu poljoprivrednu tradiciju, ima i veliki potencijal za daljnje brendiranje i tržišno pozicioniranje svog najprepoznatljivijeg proizvoda koji je u prošlosti othranio, a i danas hrani, brojne glamočke obitelji.
