Nakon sticanja oznake geografskog porijekla, i žiga, organizovana je konferencija – Glamočki krompir – razvojni planovi i perspektive razvoja brenda. Udruženje „Glamočki krompir“, je u saradnji s Institutom za genetičke resurse iz Banjaluke, zasadilo i prvu oglednu parcelu, sadnica krompira. Uz Udruženje „Glamočki krompir“ priča o glavnoj poljoprivrednoj kulturi u toj općini raste iz dana u dan. Cilj Udruženja je da u dogledno vrijeme, uz pomoć stručnjaka i potporu institucija, proizvodi vlastito sjeme prethodno očišćeno od virusa.
„Zajednički smo u polje postavili ogled kako bi pratili kvalitet, rast i razvoj krompira koji je proizveden u laboratoriji primjenom mikropropagacije u odnosu na ove sorte koje se proizvode na tradicionalan način, a krajnji cilj projekta jeste da kroz primjenu naučnih metoda povećamo prinos i damo podršku našim privrednicima“, pojasnila je doc. dr. Mirela Kajkut Zeljković, istraživačica na Institutu za genetičke resurse UNIBL.
„Mi se maksimalno posvetimo da kako treba izvedemo biljke iz laboratorije, da bi one poslije u polju bile što bolje, da bismo dobili što veći prinos, što više sjemena, ako nam je to cilj“, ističe Sonja Umičević, viši suradnik na Institutu za genetičke resurse UNIBL.
„Ovo nije u svijetu ništa novo, ali kod nas, kod nas predstavlja, mogao bi da bude veliki iskorak za našu poljoprivredu“, naglašava David Ucanović, viši laborant na Institutu za genetičke resurse UNIBL.
„Inače se bavim poljoprivrednom proizvodnjom i upravo na ovoj parceli uzgajam i ostale sorte koje smo mi proizvodili do sada, a ovaj ogled će nam poslužiti da uporedimo laboratorijsku proizvodnju i ovu našu komercijalnu koju smo imali do sada“, naveo je Nikola Srdić, član Udruženja Glamočki krompir.
Premda relativno mlado, Udruženje „Glamočki krompir“ učinilo je mnogo na prepoznatljivosti glavne poljoprivredne kulture koja uspijeva na 900 m nadmorske visine.
„Proizvod je postao prepoznatljiv, kvalitet je provjerljiv, količina je provjerljiva, bukvalno je sve provjerljivo i mislimo da nam je to glavni adut“, kaže Siniša Šolak, jedan od inicijatora zaštite glamočkog krumpira.
Budući da krumpir trenutno pakiraju u vreće od 10 kg, nastoje se prilagoditi tržištu i većim prodajnim centrima, te su u potrazi za investitorom uz čiju pomoć bi uspostavili pogon za selekciju i pakiranje krumpira u manje vrećice, od 2 do 5 kilograma.
