BiH je među evropskim zemljama koje bilježe najveći pad broja stanovništva, a po ovoj negativnoj statistici, prva je u regiji. Iz BiH odlaze obitelji, visokoobrazovani ljudi, kvalificiran kadar i radna snaga. Demografska situacija je alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave. Za to vrijeme, konkretna strategija, izostaje, upozoravaju demografi.
Za 2,79 posto manji je natalitet u usporedbi sa posljednje dvije godine. Istovremeno povećan je broj umrlih za 5,14 posto. To je kontinuitet negativne statistike u posljednjoj deceniji.
„Najveći pad zabilježen je u periodu od 2018-2022., kada je broj rođenih opadao za oko 3 do 4 posto. U posljednjim godinama pad je blaži – broj rođenih svake godine smanjuje se za otprilike 1 do 2 posto, u odnosu na godinu prije. Istovremeno, broj umrlih je stabilno veći od broja rođenih, i to u prosjeku za oko 11 hiljada osoba godišnje u protekloj deceniji“, objašnjava Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.
Od 1991. do 2024. godine, BiH je izgubila više od trećine svog stanovništva, a prema mišljenju demografa, Amera Osmića, prognoze nisu optimistične.
„Nažalost, trenutno stanje i negativan prirodni priraštaj, negativan migracioni saldo zapravo potvrđuju tu prognozu ili ove crne prognoze da će bh. društvo biti jedno od najstarijih ukoliko se ovi trendovi nastave“.
Na početku devedesetih BiH je imala oko 5 miliona stanovnika, na popisu iz 2013. godine evidentirano je da u zemlji živi oko 3,5 miliona. Prema procjenama baziranim na statističkim podatcima iz 2024. godine, u BiH živi oko 2 miliona 800 hiljada stanovnika. Samo u prošloj godini BiH napustilo je 32.080 stanovnika.
„Problem stanovništva i odlaska i negativnog priraštaja zapravo vuče za sobom mnoge društvene probleme kao što je tržište rada, zdravstveni sektor, obrazovanja odnosno da ćemo u dogledno vrijeme imati dosta tehnološkog viska u obrazovanom sistemu misleći na nastavnike i profesore jer škole neće imati potrebu da egzistiraju posebno u područnim školama ili selima i ruralnim područjima“, dodaje Osmić.
Padu nataliteta osim masovnih migracija, doprinosi i ekonomska situacija, ali u velikom procentu i odgađanje roditeljstva te povećan broj razvoda brakova.
Prema mišljenju struke, u BiH ne postoje populacione politike koje donose promptna rješenja. Mjere koje se u manjem procentu primjenjuju uglavnom su socijalne. Za to vrijeme, negativna statistika nameće samo jedno pitanje: Postaje li BiH zemlja staraca?
