Cijene pojedinih pekarskih proizvoda u banjalučkoj regiji u posljednje vrijeme porasle su u prosjeku za oko tri posto. Pekari kao glavni razlog navode povećanje minimalne plate i veće troškove električne energije, tačnije mrežarine. Istovremeno, u Semberiji se zasad drže postojećih cijena, ali najavljuju njihovu korekciju početkom februara.
Pekari iz Banje Luke uglavnom izbjegavaju javne istupe o ovoj temi, tvrdeći da su izloženi kritikama političara koji ih optužuju za neopravdano povećanje cijena. Oni, međutim, naglašavaju da je poskupljenje bilo neizbježno zbog rasta ulaznih troškova i otežanih uslova poslovanja.
Za razliku od Banje Luke, pekari u Bijeljini još nisu podizali cijene, iako se suočavaju sa sličnim problemima. Ipak, iz pekarske industrije „Bodaxco“ najavljuju da bi na nivou udruženja moglo doći do korekcije cijene hljeba od februara, i to za oko 10 feninga. Prema tim procjenama, cijena hljeba u Bijeljini ne bi trebala prelaziti 2,10 KM.
Direktor ove pekarske industrije, Njegoslav Zagorac, smatra da kolege iz Banje Luke ne treba etiketirati kao profitere, ističući da su tržišne okolnosti u dva grada različite. Prema njegovim riječima, u Banjoj Luci je manja konkurencija i opšti troškovi života su viši, dok u Bijeljini veći broj pekara utiče na zadržavanje nižih cijena.
Zagorac upozorava i na, kako kaže, manipulacije u javnom prostoru, gdje se odgovornost za poskupljenja često prebacuje isključivo na domaće proizvođače. Dodaje da je interes za bavljenje proizvodnjom, posebno klasičnim pekarstvom, sve manji.
Istovremeno, cijena brašna u Republici Srpskoj nije mijenjana i, prema procjenama pekara, trebala bi ostati stabilna barem do naredne žetve.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je prosječna cijena kilograma bijelog hljeba u ovom entitetu u kontinuiranom rastu. Tako je u decembru 2022. godine iznosila 2,97 KM, dok je u decembru 2025. porasla na 3,65 KM, što predstavlja povećanje od približno 23 posto.
S obzirom na to da je hljeb jedna od osnovnih životnih namirnica, svako njegovo poskupljenje snažno utiče na kućne budžete građana i često se doživljava kao pokazatelj opšteg životnog standarda. Posebno su pogođena domaćinstva sa nižim primanjima, u kojima značajan dio mjesečnih prihoda odlazi na hranu.
Udruženja za zaštitu potrošača podsjećaju da je hljeb sastavni dio potrošačke korpe, te da rast njegove cijene direktno povećava minimalne troškove života. Sličan stav iznio je i Savez sindikata RS, koji je zatražio od Vlade RS da hitno preduzme mjere kako bi se zaustavio dalji rast cijena i zaštitio životni standard građana.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS podsjećaju da je još uvijek na snazi odluka Vlade RS iz marta 2024. godine, kojom je ograničena maksimalna cijena hljeba od 600 grama, proizvedenog od brašna tip 500, na 1,90 KM. Za kontrolu primjene ove odluke zadužen je Inspektorat RS.