Iako globalna industrija čelika generalno zaostaje u zelenoj tranziciji, otvoreno je pitanje gdje se na tom putu nalazi industrijska proizvodnja čelika u Bosni i Hercegovini. „Nova era proizvodnje čelika: cirkularna ekonomija i zelena energija“ naziv je panel-diskusije održane u Zenici, na kojoj je Nova Željezara Zenica predstavila konkretne planove za budućnost ove industrije. U fokusu javnosti i dalje je ekološki aspekt izgradnje energane na komunalni otpad, koja je planirana kroz predložene projekte.
Sudbina proizvodnje čelika u Zenici sa svakom godinom postaje sve neizvjesnija. Prema procjenama, u narednim godinama, zbog ograničenih količina željezne rude, doći će do gašenja aglomeracije, visoke peći i čeličane. Kao alternativu postojećem modelu proizvodnje, Nova Željezara Zenica planira na površini od oko tri miliona kvadratnih metara izgradnju logističkog centra, postavljanje solarnih panela, uvođenje elektrolučne peći za proizvodnju čelika te proizvodnju bioenergije iz komunalnog otpada.
Direktor kompanije Nova Željezara Zenica Ahmed Hamzić istakao je da je postojeća željezara zastarjela i da svakodnevno proizvodi tehničke i ekološke probleme, zbog čega je u sadašnjem obliku neodrživa. Kako je naveo, cilj planiranih aktivnosti je potpuna promjena pristupa i stvaranje moderne, ekološki prihvatljivije proizvodnje.
Iako građani Zenice, kako ističu, podržavaju unapređenje industrije i modernizaciju proizvodnje, najavljena izgradnja energane na komunalni otpad izazvala je zabrinutost da će grad, koji je decenijama izložen zagađenju, nastaviti biti dodatno opterećen. Tokom panel-diskusije, zbog ograničenog vremena, nije bilo moguće odgovoriti na sva pitanja građana.
Građani su izrazili bojazan zbog mogućih posljedica rada spalionice, upozoravajući na činjenicu da se godišnje proizvode desetine hiljada tona pepela, koje, prema njihovim tvrdnjama, ni savremeni filteri ne mogu u potpunosti eliminirati. Iz Eko foruma Zenica poručeno je da grad ne bi trebao preuzimati otpad iz drugih sredina te da je, prema njihovom mišljenju, ekonomičnije i ekološki prihvatljivije transportovati električnu energiju nego komunalni otpad spaljivati u Zenici.
Iz kompanije Nova Željezara Zenica pozivaju se na mišljenja stručnjaka, prema kojima je bioenergana ključni segment za budućnost proizvodnje čelika, uz značajno smanjenje emisija štetnih polutanata. Ipak, ovaj projekat podijelio je javnost, ali i akademsku zajednicu.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azrudin Hušika upozorio je da dodatni problem predstavlja nedostatak povjerenja građana u investitore, ali i u institucije koje bi trebale voditi i nadzirati cijeli proces. Kao preduslov za realizaciju ovakvih projekata naveo je primjenu najboljih raspoloživih tehnika, rješenja u skladu s najnovijim standardima Evropske unije, stalni monitoring te brzu reakciju na svako odstupanje od projektnih vrijednosti.
Dodatni izazov za industriju čelika predstavljaju i uvođenje CBAM taksi, kao i kvote za izvoz željeza i čelika u Srbiju. U konačnici, grad Zenicu očekuje težak i neizvjestan proces tranzicije, u kojem će se, sudeći prema dosadašnjim porukama, morati uvažavati i glas građana.