„Rijeku Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu“, govorio je Boško Marjanović, osnivač Unskih smaragda. Danas, dok stručnjaci istražuju 71 kilometar gornjeg toka Une, od granice s Hrvatskom do Bihać, ova misao dobija novu težinu.
Pitanje više nije samo koliko volimo Unu, nego koliko je zaista štitimo. Na dionici od državne granice do Bihaća, Nacionalni park Una uz akademsku podršku provodi detaljno istraživanje pritisaka i potencijalnih zagađivača. Riječ je o prvom sistematskom prikupljanju egzaktnih podataka koji će pokazati u kakvom je stanju rijeka Una.
Vršilac dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Una Alen Zulić ističe da je cilj projekta suočiti se i s eventualno nepovoljnim nalazima.
„Sretni smo što smo uspjeli svi zajedno u ovom projektu, što ćemo pokazati i možda neke negativne rezultate, ali koji će ipak biti dijagnoza i nešto sa čim ćemo moći izići kako treba i spasiti ono što je najvrijednije na ovom cijelom prostoru“, kazao je Zulić.
Gornji tok Une suočava se s ozbiljnim pritiscima. Obale se zauzimaju i betoniraju, a različite ljudske aktivnosti narušavaju prirodnu ravnotežu riječnog ekosistema. Profesorica Vildana Alibabić, voditeljica projekta s Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću, upozorava da je na pojedinim lokacijama već upaljen crveni alarm.
„Pratili smo tok Une sve do Bihaća i identificirali sve moguće zagađivače, uključujući vrlo precizno elemente koji se nalaze u obalnom pojasu od 50 metara na rijeci Uni, a što uključuje sve vrste objekata, konstrukcija, betona, što nas najviše boli. Ne da nas samo boli, već definitivno to zauzimanje obale je u ovom trenutku, u ovoj fazi projekta, definirano kao najgori problem“, naglasila je Alibabić.
Dodatni problem predstavljaju komunalne, naročito fekalne otpadne vode. Bez adekvatne kanalizacione infrastrukture, veliki dio tih voda završava u tlu ili direktno u rijeci, čime se dodatno opterećuje ekosistem i ugrožava bioraznolikost.
„Cilj nam je bio da utvrdimo ko su ti zagađivači, da bi upravitelju zaštićenog područja, ali i gradskim vlastima, kantonalnim, pogotovo federalnim, predložili izmjene zakona koji će nam definitivno trebati da bi se taj proces koji se dešava zaustavio“, poručila je Alibabić.
Nacionalni park Una i stručni timovi nastavljaju pratiti stanje rijeke, a rezultati sveobuhvatnog istraživanja bit će predstavljeni na predstojećoj konferenciji „5 do 12“. Simboličan naziv upozorava da vrijeme za zaštitu Une nije neograničeno.
Svaki korak, upozoravaju učesnici projekta, može odlučiti hoće li ovo prirodno bogatstvo ostati očuvano za današnje i buduće generacije.
