Teheran je kategorično odbacio mogućnost novih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Larijani demantovao je navode da je Iran preko omanskih posrednika ponudio nastavak dijaloga s Bijelom kućom. Time je direktno opovrgnuo i izjavu američkog predsjednika Donald Trump, koji je tvrdio da ga je novo iransko rukovodstvo kontaktiralo radi obnove pregovora.
U isto vrijeme, Trump je pozvao pripadnike Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) da polože oružje, zaprijetivši im “sigurnom smrću” ukoliko to ne učine. Takva poruka izazvala je burne reakcije u Iranu, gdje IRGC predstavlja jednu od ključnih poluga vlasti i sigurnosnog aparata.
Ko je zapravo IRGC?
IRGC je formiran nakon Islamske revolucije 1979. godine kao paralelna i ideološki pouzdana vojna struktura. Djeluje uz regularnu vojsku, ali direktno odgovara vrhovnom vođi. U svom sastavu ima kopnene, zračne i pomorske snage, specijalnu jedinicu Quds zaduženu za operacije izvan Irana, kao i paravojnu miliciju Basij.
Osim vojne moći, IRGC ima snažan utjecaj u ekonomiji. Kompanije povezane s ovom organizacijom prisutne su u energetici, infrastrukturi, telekomunikacijama i rudarstvu. Vlasti u Teheranu taj model nazivaju “ekonomijom otpora”, naglašavajući da je upravo takva struktura omogućila Iranu da ublaži posljedice međunarodnih sankcija.
Sukob bez brzog kraja
Dok Washington najavljuje da bi vojna operacija mogla trajati nekoliko sedmica, iranski zvaničnici poručuju da će ishod i trajanje rata odrediti isključivo Teheran. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči istakao je da bombardovanje Teherana neće oslabiti iranske kapacitete, naglašavajući da zemlja ima “decentraliziranu i rasprostranjenu odbranu”.
Poruke iz Irana sugeriraju da mir nije na vidiku. Diplomatski ton postaje sve tvrđi, a obje strane pokazuju spremnost na nastavak sukoba.
Obavještajne procjene i sporni razlozi rata
Američki mediji, pozivajući se na izvore iz Pentagona, dovode u pitanje tvrdnje da je Iran bio pred neposrednim napadom na američke saveznike. Kolumnista David Sanger naveo je da nije postojala direktna prijetnja, ali da je Washington procijenio kako je trenutak povoljan za pritisak na oslabljeno iransko rukovodstvo.
S druge strane, izraelske obavještajne službe tvrde da je Iran u međuvremenu obnovio arsenal i modernizirao dio balističkih projektila. Procjene govore o hiljadama projektila, iako se navodi da samo manji broj najnovijih sistema ima napredne tehnologije navođenja.
Humanitarna dimenzija sukoba
Iranske vlasti tvrde da su žrtve agresije. Prema podacima Crvenog polumjeseca, u napadima širom zemlje poginulo je više od 500 ljudi. Među pogođenim objektima je i bolnica u Teheranu, što je izazvalo oštre reakcije i optužbe za kršenje međunarodnog prava.
U atmosferi uzajamnih optužbi i prijetnji, čini se da su šanse za brzu deeskalaciju male. Geopolitički ulozi su visoki, a svaka nova eskalacija mogla bi dodatno destabilizirati regiju i globalna tržišta.