Što likvidacija iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koju su provele izraelske zračne snage pomognute američkim obavještajnim podacima, znači za iranski režim; tko će biti imenovan Hamneijevim nasljednikom; kako će se promjena na vrhu iranske političko-vojne piramide odraziti na unutarnjem planu, a kako u odnosima prema Sjedinjenim Državama i Izraelu -neka su od najbitnijih pitanja kojih smo se dotaknuli u razgovoru s Nedžadom Ahatovićem, ekspertom za Iran i vojnim analitičarom iz Sarajeva.
– Eliminaciju dijela iranskog političkog i vojnog rukovodstva obavile su izraelske oružane snage, što je u skladu s njihovom već poznatom strategijom. Dakle, Izrael političkim obezglavljivanjem svojih protivnika želi usporiti njihovo djelovanje. U ovom slučaju ta bi se strategija mogla pokazati manjkavom. Prvo, s obzirom na to da je Ali Hamnei imao 86 godina, vjerujem kako su u Iranu već ranije pripremili njegovu zamjenu. Osim toga, Izrael i Sjedinjene Države griješe ako misle da će usporiti Iran eliminacijom grupe visokih političkih i vojnih zapovjednika. To se neće dogoditi jer je iranski režim odavno spreman za takav scenarij – kaže Ahatović u razgovoru za Jutarnji list.
Vojni analitičar i odličan poznavatelj iranskih i drugih bliskoistočnih prilika napominje kako su pravi razlozi za pokretanje ovog kombiniranog američko-izraelskog napada na Iran puno širi i puno ambiciozniji od onih deklarativnih, po kojima je glavni cilj američkih i izraelskih udara na Iran eliminacija njihovih političkih i vojnih vođa, odnosno rušenje aktualnog iranskog režima.
– Ovdje je riječ o puno dubljim razlozima, jer Iran je zemlja koja Kini osigurava dobar dio njenih ukupnih potreba za energentima. Poznato je kako Kina velik dio svojih potreba za plinom i naftom osigurava upravo kupnjom tih energenata od Irana. U suštini, ono što Amerikanci sada rade jest postavljanje temelja za neki budući međunarodni poredak, neku Trumpovu inačicu “Ujedinjenih naroda 2.0”. Sjedinjene Države žele nametnuti novi svjetski poredak u kojemu će, jasno, SAD zadržati primat. Američki predsjednik Donald Trump svjestan je kako je SAD u međuvremenu izgubio dio svoje ranije moći i utjecaja u svijetu i da zemlje BRICS-a polako sustižu Ameriku u tom smislu. Kada to imamo u vidu, onda dolazimo do analitičkog zaključka kako se u ovom američko-izraelskom napadu na Iran radi o puno većoj igri i puno široj operaciji od pukog rušenja aktualnog iranskog režima. Bez obzira na to što iz Sjedinjenih Država i Izraela uporno tvrde kako je njihov prioritetni cilj – i razlog zbog kojeg su pokrenuli vojnu akciju – rušenje iranskog režima. Suština cijele ove operacije jest kako što više nauditi Kini, kako Kini otežati pristup iranskoj nafti, kako Iran udaljiti od Kine i ponovno ga približiti Washingtonu. Ne zaboravimo, Iran je dugo (sve do iranske revolucije 1979. godine, nap. a.) bio glavni američki saveznik u toj regiji. Glavni cilj SAD-a nije zamjena ubijenog ajatolaha Hamneija nekim drugim političarom; cilj je puno ambiciozniji, jer je riječ o tome da SAD želi Kinu odbaciti što dalje od Irana i Hormuškog tjesnaca kojim prolazi 20 posto ukupne svjetske nafte. To je glavni motiv ove vojne operacije i to je odgovor na pitanje zašto su SAD i Izrael napali Iran. Washington svim silama želi uspostaviti kontrolu nad iranskim naftnim i plinskim tokovima kako bi Kini odsjekao taj dobavni pravac – kaže naš sugovornik.
Dodaje kako je jako teško procijeniti koliko će trajati vojni napad američko-izraelskih snaga na Iran.
– Sve ovisi o tome koliko su široko postavljeni ciljevi u siječnju, kada je održan posljednji veliki sastanak američkog i izraelskog vojnog vrha. Trajanje operacije ovisi o tome koliko je ciljeva tada označeno prioritetnima i koliko je tih prioritetnih ciljeva dosad pogođeno – objašnjava vojni analitičar.
S druge strane, naš je sugovornik prilično siguran kako vojna intervencija neće prerasti u širi oružani sukob koji bi uključivao i kopnenu invaziju.
– Nikakva kopnena invazija ne dolazi u obzir, jer ni u jednoj varijanti takva operacija ne bi imala pozitivan ishod za SAD. Ponavljam, ovo nije klasičan vojni sukob s Iranom, nego projekcija američke političke moći. Napad na Iran možemo promatrati kao tipičnu vojnu intervenciju koja služi u političke svrhe. Kako Izraelu, tako i SAD-u – kaže.
Što se pak iranske perspektive tiče, Ahatović smatra da se opći politički kurs u Iranu neće promijeniti bez obzira na to tko bude izabran za Hamneijeva nasljednika.
– Moguće je samo to da se Iran još više okrene prema Istoku, da bude još motiviraniji za sklapanje mreže vojno-sigurnosnih saveza s Kinom, Rusijom, Pakistanom. A moguće je i ubrzavanje nuklearnog programa, jer iz iranske perspektive pregovori o nuklearnom programu više nemaju smisla, pošto su ih SAD i Izrael napali usred tih pregovora – kaže.
Odmazdu za Hamneijevu likvidaciju iranske snage, kaže naš sugovornik, već planiraju.
– Glavni će im cilj biti likvidacija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Iranske obavještajne službe pokušat će ga locirati, a potom će ga iranska vojska pokušati likvidirati svojim hipersoničnim oružjem – kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
(Jutarnji list)
