Srbija se ponovo našla u političkom procjepu između Rusije i Evropske unije, dok se pritisci na predsjednika Aleksandra Vučića pojačavaju s obje strane.
Iz Moskve posljednjih dana stižu jasne poruke da Beograd mora odlučiti kojim putem želi ići. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je “došlo vrijeme odabira”, dok je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov optužio EU da pokušava Srbiju pretvoriti u tampon-zonu prema Rusiji.
S druge strane, Evropska unija sve otvorenije pokazuje nezadovoljstvo činjenicom da se Srbija, ni nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, nije pridružila zapadnim sankcijama Moskvi. Prema navodima Jutarnjeg lista, Beograd se suočava i s mogućnošću blokade značajnih evropskih sredstava, koja se procjenjuju na oko 1,5 milijardi eura.
Dodatni problem za Vučića predstavlja i pitanje Naftne industrije Srbije, u kojoj Rusija ima snažan utjecaj, dok SAD i Zapad već duže vrijeme očekuju da se Beograd udalji od ruskog energetskog oslonca.
Istovremeno, unutar Srbije traje politička kriza, uz proteste i sve izraženije nezadovoljstvo dijela javnosti. Ipak, evropski put nije dominantna tema ni vlasti ni opozicije, što Vučiću ostavlja prostor za nastavak balansiranja.
Srbija tako ulazi u novu fazu pritisaka: Moskva traži lojalnost, Brisel usklađivanje s evropskom politikom, a Vučić pokušava zadržati obje strane – sve teže i uz sve veću cijenu.