Povjerenje građana i građanki Bosne i Hercegovine u institucije i izborni proces kontinuirano opada. O ovom negativnom trendu govorilo se na panel diskusiji „Institucije, povjerenje i politička odgovornost“, održanoj u Banjoj Luci.
Učesnici diskusije iz nevladinog sektora, obrazovanja i pravne struke pokušali su detektovati faktore koji su utjecali na društvenu klimu, s posebnim fokusom na odnos mladih prema institucijama i izbornom procesu. Kao jedan od najvećih izazova istaknuto je pitanje kako zaustaviti negativan trend i vratiti povjerenje građana.
Panel diskusiju organizovalo je Udruženje građana Oštra Nula u saradnji s fondacijom Friedrich Ebert Stiftung.
Pad povjerenja u institucije
Kampanje i istraživanja koje je proveo nevladin sektor pokazuju da građani Bosne i Hercegovine imaju sve manja povjerenja u institucije. To je hronična posljedica ignorisanja potreba građana od strane sistema, kažu iz Transparency Internacionala, a po njihovom indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina je prošle godine došla među četiri najkorumpiranije evropske države.
„Kada imamo podatak da je broj optužnica za visoku korupciju smanjen na nivo statističke greške, oko jedan posto, dobijemo jasnu sliku da građani koji očekuju pravdu od onih koji je trebaju isporučiti dobijaju vrlo negativnu poruku – da se korupcija itekako isplati“, kazao je saradnik za digitalni sadržaj i komunikacije u TIBiH-u Aleksa Vučen.
Izborna korupcija bez sankcija
U Udruženju građana Restart Srpska smatraju da je korijen problema izborne korupcije u samom procesu, dok je posebno poražavajuće to što za izborne nepravilnosti gotovo da nema posljedica.
„Korupcija kreće od dana izbora, takvu situaciju smo imali do sada. Pozitivna vijest koju smo dobili u posljednjih nekoliko dana jeste da će ovaj izborni proces proći uz izborne tehnologije, što je od izuzetne važnosti za demokratiju u Bosni i Hercegovini. Broj krađe glasova dramatično će se smanjiti“, izjavio je predsjednik UG Restart Srpska Stefan Blagić.
Mladi se osjećaju iznevjereno
Posebno zabrinjava činjenica da među mladima ne vlada mišljenje da je moguće promijeniti situaciju u društvu.
„Stalno se govori da su mladi apatični i da građani ne izlaze na izbore, ali naš istraživački rad s građanima pokazuje da se oni osjećaju prevareno, iznevjereno i da više ne vjeruju nikome, što je glavni razlog njihove apatije“, rekla je predsjednica UG Oštra Nula Milica Pralica.
Mladi kažu da manjka komunikacije između njih i institucija koje bi se trebale baviti njihovim problemima i pravima.
„Predstavnici institucija nisu tu da izađu ususret mladim ljudima i da im budu na raspolaganju. Zbog toga je napravljen ogroman generacijski jaz, pa mladi ljudi ne znaju kako prići institucijama i kome se obratiti čak i kada imaju probleme“, istakla je zastupnica mladih u Vijeću Grada Mostara Monika Bazina.
Tehnologija kao prvi korak
A bez toga ne možemo ni očekivati jačanje povjerenja građana u institucije, sistem pa ni izborni proces. Nove tehnologije su korak naprijed, ali tek prvi do konačnog cilja. Rezultata koji potpuno oslikavaju volju birača.
