Bosna i Hercegovina još nije uspjela iskoristiti sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, iako je za našu zemlju predviđeno gotovo 976 miliona eura namijenjenih reformama, infrastrukturi i ekonomskom razvoju. Glavni razlog nisu tehničke prepreke, već dugotrajna politička neslaganja i blokade unutar državnih institucija.
Dok su zemlje regiona već krenule s povlačenjem evropskog novca, BiH i dalje kasni s ispunjavanjem ključnih uslova. Evropska komisija ranije je upozorila da se zbog sporog provođenja reformi i neusaglašenosti institucija dovodi u pitanje pristup značajnim finansijskim sredstvima. Zbog ranijih kašnjenja BiH je već ostala bez dijela predviđenog novca, a iz Brisela stižu upozorenja da bi mogli biti izgubljeni i dodatni milioni ukoliko se proces ne ubrza.
Plan rasta Evropske unije zamišljen je kao instrument koji zemljama Zapadnog Balkana treba pomoći da ubrzaju reforme, unaprijede poslovni ambijent, modernizuju javnu upravu i približe se članstvu u EU. Za Bosnu i Hercegovinu sredstva su vezana uz ispunjavanje konkretnih obaveza iz Reformske agende, uključujući jačanje institucija, digitalizaciju, energetsku tranziciju i reforme pravosuđa.
Međutim, politički sukobi oko nadležnosti, imenovanja odgovornih osoba i provođenja dogovorenih reformi i dalje usporavaju cijeli proces. Zbog toga građani i privreda ostaju bez finansijske podrške koja bi mogla pokrenuti brojne razvojne projekte širom zemlje.
Evropski zvaničnici poručuju da je novac i dalje dostupan, ali da će njegova isplata zavisiti isključivo od spremnosti domaćih vlasti da ispune preuzete obaveze i pokažu ozbiljan napredak na evropskom putu.
