Rasprava o deklaraciji Domovinskog pokreta ponovno je otvorila pitanje izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini te koncepta legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, pri čemu se u političkim porukama sve češće spominje i ideja nove federalne ili izborne jedinice koja bi osigurala snažniji politički utjecaj Hrvata u BiH. Dio aktera smatra da je riječ o nužnom ispravljanju postojećih ustavnih i izbornih rješenja, dok drugi upozoravaju da takvi prijedlozi dodatno produbljuju etničke i političke podjele u zemlji.
U emisiji HRT-a rasprava je eskalirala nakon istupa delegata Harisa Zahiragića, koji je poručio da se ideje o Herceg Bosni neće ostvariti te upozorio na političke poruke koje dolaze iz Zagreba i Mostara. S druge strane, predstavnici Domovinskog pokreta isticali su da je deklaracija pokušaj ukazivanja na, kako tvrde, neriješena pitanja vezana uz izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda.
U raspravi su se čula i upozorenja da je sadašnji izborni model rezultat, kako ga dio hrvatskih političkih predstavnika u BiH opisuje, zloupotrebe sustava i izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Takav pristup, tvrde oni, proizvodi političku nestabilnost i potiče nove inicijative koje se tiču redefiniranja izbornog okvira.
S druge strane, pojedini zastupnici u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, uključujući Zlatka Miletića, upozorili su da se vanjskim političkim inicijativama dodatno otežava postizanje unutarnjeg dogovora te da se time, prema njihovom mišljenju, narušava mogućnost kompromisa unutar BiH. Slične poruke dolazile su i iz Republike Srpske, gdje se odbacuje svaka ideja koja bi mogla voditi prema izmjeni Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na temu se osvrnuo i Andrej Plenković, koji je upozorio međunarodnu javnost da se, kako je rekao, ruši Daytonski okvir te pozvao na reakciju Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Njegove izjave dodatno su pojačale političke reakcije u BiH i regiji, gdje se već godinama vodi spor oko izbornog modela i predstavljanja konstitutivnih naroda.
U analitičkim osvrtima naglašava se da se pitanje izmjena Izbornog zakona i odnosa unutar BiH redovito aktualizira uoči izbornih ciklusa, pri čemu se kao ključni problem ističe nepostojanje konsenzusa domaćih političkih aktera. Kritičari upozoravaju da svako otvaranje pitanja ustavnog preuređenja bez širokog dogovora može dodatno usporiti političke procese i produbiti postojeće podjele.
