Parlamentarni izbori u Armeniji smatraju se jednim od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina, a njihov ishod mogao bi odrediti budući geopolitički kurs zemlje.
Glasanje na parlamentarnim izborima u Armeniji završeno je u nedjelju navečer, a prema podacima Centralne izborne komisije, na birališta je izašlo 58,97 posto registrovanih birača. Više od 2,5 miliona građana imalo je pravo glasa na izborima koji su privukli veliku pažnju međunarodne javnosti zbog njihovog značaja za budući politički i vanjskopolitički pravac zemlje.
U fokusu izborne utrke nalazi se aktuelni premijer Nikol Pašinjan i njegova stranka Građanski ugovor, koja kampanju temelji na približavanju Evropskoj uniji, nastavku pregovora s Azerbejdžanom i smanjenju zavisnosti od Rusije. Nasuprot njemu stoji opozicija koja zagovara snažnije veze s Moskvom i kritikuje aktuelnu vlast zbog politike nakon gubitka Nagorno-Karabaha 2023. godine.
Na izborima učestvovalo je ukupno 19 političkih stranaka i saveza koji se bore za mjesta u parlamentu sa 101 zastupnikom. Prve preliminarne rezultate očekuje se tokom noći i u ponedjeljak ujutro. Analitičari ocjenjuju da bi ishod izbora mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za Armeniju već i za cijeli Južni Kavkaz, posebno u kontekstu odnosa s Azerbejdžanom, Turskom, Evropskom unijom i Rusijom.
