Rusija intenzivno proširuje svoju vojnu infrastrukturu duž granica sa zemljama NATO-a na sjeveru Evrope i u baltičkom regionu, pokazuju najnoviji satelitski snimci i analize sigurnosnih službi više evropskih država. U protekle dvije godine zabilježena je izgradnja novih kasarni, skladišta, logističkih objekata i prostora za smještaj dodatnih vojnih snaga u područjima koja graniče s Finskom, Norveškom i baltičkim državama.
Posebnu pažnju privlači vojna baza Pečenga na krajnjem sjeverozapadu Rusije, nedaleko od norveške granice, gdje se gradi infrastruktura za znatno veći broj vojnika nego ranije. Istovremeno, pojačane aktivnosti zabilježene su i u Kareliji, Murmanskoj oblasti te u blizini Estonije. Prema pojedinim procjenama, nova infrastruktura mogla bi omogućiti raspoređivanje desetina hiljada dodatnih vojnika na ovom području.
Ovi potezi dolaze nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, čime je savez značajno proširio svoju granicu s Rusijom. Moskva je i ranije upozoravala da će odgovoriti na širenje Alijanse, a sada se čini da te najave dobijaju i konkretnu vojnu dimenziju.
S druge strane, NATO paralelno jača odbrambene kapacitete na svom istočnom krilu. Krajem maja objavljeno je da Alijansa planira uspostaviti dodatnu komandnu strukturu za odbranu Estonije i Latvije, koja bi u slučaju krize omogućila brže raspoređivanje između 40.000 i 60.000 vojnika u baltičkom regionu.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Rusija ove sedmice održala vojne pomorske vježbe u Baltičkom moru, gotovo istovremeno s velikom NATO vježbom BALTOPS 2026, u kojoj učestvuju hiljade vojnika i desetine brodova članica saveza.
Iako vojni analitičari ne procjenjuju da postoji neposredna opasnost od sukoba između Rusije i NATO-a, upozoravaju da obje strane ubrzano jačaju svoje položaje na prostoru Baltika, koji se sve više nameće kao jedno od ključnih sigurnosnih žarišta Evrope u narednim godinama.
