Kako uskladiti primanja i potrebe kućnog budžeta, pitanje je koje svakodnevno postavlja jedan prosječan čovjek u Bosni i Hercegovini. I dok inflacija raste, raste i broj građana na ivici siromaštva. Danas ih je čak gotovo 17 posto u našoj zemlji, pa planiranje kupovine postaje sve veći prioritet, a prostora za luksuz je sve manje. Od prvog do prvog za mnoge građane je puko preživljavanje. Navike koje su do jučer bile svakodnevnica danas su za mnoge luksuz. Šta se prvo našlo na listi odricanja s rastom cijena, provjerili smo među Zeničanima. Građani kažu da danas mnogo pažljivije planiraju svaku kupovinu. Na listi odricanja najčešće su garderoba, putovanja i druge stvari koje ne spadaju u osnovne životne potrebe. Primijete to i trgovci.
NUSRETA HEČIMOVIĆ, trgovkinja
„Recimo, ako je sir 15 maraka, traže onaj od 12 ili 10. Jeftinije samo traže, zaista, kvalitet je zadnji.“
VAHIDIN DELIĆ, trgovac
„Kupuju ono što mogu. Najviše kupuju do jednog kilograma maksimalno. Kupuju ovo za prehranu, paradajz, paprike, krastavice, a što se tiče voća, banane standardno i ovo domaće voće koje dolazi.“
U Bosni i Hercegovini danas je svaki šesti stanovnik siromašan ili na pragu siromaštva. Dugotrajna finansijska neizvjesnost posebno pogađa najugroženije kategorije stanovništva, porodice s većim brojem članova, kao i penzionere.
JASMIN HALEBIĆ, Ekonomski fakultet UNZE
„Bilo kakva negativna promjena, neki negativan šok, iznenadno povećanje cijena, takva domaćinstva može gurnuti u siromaštvo koje predstavlja vrlo veliki životni izazov kako organizovati život sa prihodima i dohotkom koji nisu dovoljni.“
Sociolozi upozoravaju da rast cijena uslovljava i nezadovoljstvo općim stanjem koje rezultira masovnom otuđenošću, ali i izljevom negativnih emocija.
SEAD PAŠIĆ, sociolog
„Socijalne veze, porodične veze unutar zajednice pucaju iz jednostavnog razloga što nema više novca da se kupi nečiji mir. Onda se preslaguju društveni odnosi. Djeca puno koštaju, košta njihova škola. To će biti neka vrsta patnje i otuđenja nas samih od sebe.“
Građanima se savjetuje pažljivija kupovina, ali i okretanje domaćoj proizvodnji kojom se može pospješiti kućni budžet i omogućiti lagodniji život.
JASMIN HALEBIĆ, Ekonomski fakultet UNZE
„Kod prehrane, naprimjer, crveno meso i riba poznato su skuplji u odnosu na bijelo meso i tjesteninu, pa se domaćinstva dovijaju na taj način da prilagode svoj jelovnik. Neka domaćinstva odlučuju se i da jedan dio hrane proizvode u vlastitom aranžmanu.“
I dok je za mnoge pitanje šta kupiti, a čega se odreći, postalo dio svakodnevne računice, najvažnije bi bilo kupiti vlastiti mir okrećući se stvarima koje nas čine sretnim, a koje ne koštaju, poput provođenja kvalitetnog vremena s porodicom ili u prirodi.
