Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je detaljno obrazloženje odluke kojom je odbio zahtjev 32 zastupnika iz Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je 2023. godine donio tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt. Sud je zaključio da su osporene odredbe u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
U obrazloženju se navodi da, kada visoki predstavnik interveniše u pravni sistem Bosne i Hercegovine i privremeno preuzme ulogu domaćeg zakonodavca, zakoni koje donese imaju karakter domaćih propisa. Zbog toga su podložni ocjeni ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, koji je u ovom slučaju utvrdio da nema osnova za njihovo poništavanje.
Sud je odbacio tvrdnje podnosilaca zahtjeva da visoki predstavnik nije imao ovlaštenje da propiše novo krivično djelo. U odluci se ističe da je sporni član 203a Krivičnog zakona BiH jasno definisan, objavljen u službenim glasilima i dovoljno precizan da ispunjava standarde pravne sigurnosti i vladavine prava. Također je naglašeno da Parlamentarna skupština BiH ima mogućnost mijenjati ili dopunjavati zakone koje je donio visoki predstavnik, što potvrđuje njihov status domaćeg zakonodavstva.
Ustavni sud je dodatno naveo da cilj spornih odredbi nije zaštita autoriteta visokog predstavnika kao pojedinca, već očuvanje pravnog poretka, provođenje obavezujućih odluka i zaštita ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Time su odbačeni svi ključni argumenti kojima se osporavala ustavnost zakonskih izmjena, na osnovu kojih je vođen i sudski postupak protiv Milorada Dodika.
