Nakon što je 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica dobilo pozive na saslušanje po nalogu Tužilaštva u Bijeljini, u javnosti su ponovo otvorena pitanja o statusu Srebrenice i položaju institucija koje se bave očuvanjem sjećanja na genocid.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica navode da se ovakav potez ne može posmatrati odvojeno od okolnosti u kojima je uslijedio, ističući da je uslijedio neposredno nakon objavljivanja godišnjeg izvještaja o negiranju genocida. Smatraju da način i vrijeme provođenja aktivnosti izazivaju zabrinutost zbog mogućeg institucionalnog pritiska na rad ove ustanove.
S druge strane, iz Policijske uprave Zvornik ranije je saopćeno da se radi o istrazi koja je povezana sa sumnjama na utaju poreza, naglašavajući da postupaju po nalogu nadležnog tužilaštva.
Cijeli slučaj pokrenuo je i širu političku raspravu o tome da li bi Srebrenica trebala imati poseban administrativni status, s obzirom na njen historijski značaj i osjetljivost pitanja vezanih za genocid i rad Memorijalnog centra. Takvi prijedlozi i ranije su se pojavljivali u javnosti, ali do sada nisu dobili potrebnu političku podršku.
U međuvremenu su uslijedile i brojne reakcije domaćih zvaničnika i udruženja žrtava, koji su izrazili zabrinutost zbog saslušanja saradnika Memorijalnog centra i pozvali nadležne institucije da osiguraju nesmetan rad ove ustanove.
