Dok Sarajevo prolazi kroz još jedno izrazito vruće ljeto, stručnjaci i ekološka udruženja upozoravaju na problem koji bi dugoročno mogao dodatno pogoršati život tokom ljetnih mjeseci – grad ostaje bez odraslih stabala i vrijednog urbanog zelenila.
Posljednjih godina sve su češće reakcije građana zbog sječe stabala, a profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian upozorava da je odnos asfaltiranih i zelenih površina u gradu već ozbiljno poremećen. Prema njegovoj ocjeni, Sarajevo već sada nema dovoljno drveća za grad ove veličine.
Problem postaje posebno vidljiv tokom ljetnih toplotnih valova. Asfalt, beton, fasade i druge izgrađene površine tokom dana apsorbuju ogromne količine sunčeve energije, a zatim je postepeno oslobađaju, zbog čega gusto izgrađeni dijelovi gradova ostaju veoma topli i nakon zalaska sunca.
Odrasla stabla imaju upravo suprotan učinak. Njihove krošnje stvaraju hlad, smanjuju direktno zagrijavanje asfalta i drugih površina, dok kroz prirodne procese dodatno doprinose snižavanju temperature okoline. Zbog toga stablo staro nekoliko desetljeća nije moguće jednostavno zamijeniti malom sadnicom i očekivati isti efekat.
Ballian: Veliki dio sječe nije opravdan
Ballian posebno problematizira razloge zbog kojih se pojedina stabla uklanjaju. Prema njegovoj procjeni, od ukupnog broja posječenih stabala možda tek oko 20 posto zaista mora biti uklonjeno zbog zdravstvenog stanja, dok za ostatak sječe ne vidi dovoljno stručno opravdanje.
Navodi čak i primjere zahtjeva građana da se stabla uklone zato što zaklanjaju pogled prema automobilima ili stvaraju hlad. Paradoks je očigledan. U trenutku kada građani sve teže podnose ljetne temperature, Sarajevo uklanja upravo ono što predstavlja jednu od najefikasnijih prirodnih zaštita od gradske vrućine.
Podaci o intervencijama također pokazuju razmjere problema. Tokom 2025. godine doneseno je 419 rješenja za potpuno uklanjanje stabala, 488 za orezivanje te još 67 za dekapitaciju. Najviše intervencija bilo je na području općina Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža.
Sadnja usred najvećih vrućina
Dodatni problem predstavlja način na koji se pokušavaju nadomjestiti uklonjena stabla. Ballian upozorava da se nove sadnice sade čak i tokom perioda ekstremnih ljetnih temperatura. Takva stabla teško podnose vrućinu, zbog čega se dio novih sadnica jednostavno osuši. Prema njegovoj preporuci, ozbiljniju sadnju mladih stabala ne bi trebalo obavljati prije oktobra, kada vremenski uslovi pružaju znatno veće šanse da se biljka primi i razvije korijen.
Problem nije samo posaditi stablo. Potrebno ga je godinama održavati kako bi jednog dana moglo razviti veliku krošnju i preuzeti funkciju odraslog stabla koje je uklonjeno. Slično je i sa zelenim fasadama, žardinjerama i zelenim krovovima. Takva rješenja mogu biti veoma korisna, ali samo ako iza njih postoje kvalitetan projekt, sistem navodnjavanja i kontinuirano stručno održavanje.
Odraslo drveće postaje gradska infrastruktura
U evropskim gradovima urbano zelenilo sve manje se posmatra samo kao estetski dodatak. Drveće postaje dio infrastrukture kojom se gradovi prilagođavaju klimatskim promjenama. Zelene površine i krošnje stabala mogu smanjivati efekt urbanih toplotnih otoka, pružati hlad, poboljšavati kvalitet zraka i činiti javne prostore podnošljivijim tokom toplotnih valova.
Zbog toga se sve češće insistira na tome da se postojeća odrasla stabla sačuvaju gdje god je to moguće, a uklanjaju tek kada stručna procjena pokaže da predstavljaju opasnost ili da ih više nije moguće spasiti. Ballian navodi da Šumarski fakultet u Sarajevu ima i stručnjake i opremu kojima se može precizno ispitati zdravstveno stanje stabala. Paradoksalno, tvrdi da njihove stručnjake češće pozivaju iz Zagreba, Beograda, Mostara i Bijeljine nego iz samog Sarajeva.
Grad budućnosti mora imati više hlada, ne manje
Sarajevo će se, poput drugih evropskih gradova, u narednim godinama morati prilagođavati sve češćim periodima ekstremnih temperatura. U takvim okolnostima pitanje stabala više nije samo pitanje izgleda parkova i ulica. To postaje pitanje kvaliteta života u gradu.
Svako zdravo odraslo stablo koje se ukloni znači desetljeća potrebna da novo stablo dostigne približno istu veličinu i razvije krošnju sposobnu pružiti ozbiljan hlad. Zato stručnjaci traže drugačiji pristup – stručnu procjenu prije sječe, zaštitu zdravih odraslih stabala, kvalitetnu sadnju novih i, što je jednako važno, njihovo dugoročno održavanje.
Jer u gradu u kojem ljeta postaju sve toplija, drveće više nije ukras. Ono postaje jedna od najvažnijih prirodnih zaštita od vrućine.
