U Stocu će biti održana projekcija dokumentarnog filma „Pusti rijeku neka teče“, nakon koje će uslijediti razgovor o projektu „Gornji horizonti“ i mogućim posljedicama koje njegovo provođenje može imati na Bregavu i širi sliv Neretve. Događaj će biti održan u prostoru Udruženja građana „Orhideja“, a projekcija počinje u 20 sati. Film autora Mirsada Behrama bavi se rijekom Bregavom i njenim značajem za Stolac, ali istovremeno otvara mnogo šire pitanje upravljanja vodama Hercegovine.
U središtu priče nalazi se pitanje šta bi realizacija velikog hidroenergetskog sistema „Gornji horizonti“ mogla značiti za rijeke koje pripadaju slivu Neretve. Nakon projekcije predviđen je razgovor s autorom filma i aktivistima koji se bave zaštitom rijeka.
Šta su zapravo „Gornji horizonti“?
Riječ je o velikom vodoprivrednom i hidroenergetskom projektu čija koncepcija seže još u vrijeme bivše Jugoslavije. Sistem koristi specifičnost hercegovačkog krša i povezanost kraških polja i podzemnih voda, a jedan od njegovih ključnih dijelova danas je HE Dabar. Upravo način na koji bi se vode usmjeravale kroz ovaj sistem već godinama izaziva sporove.
Protivnici projekta upozoravaju da bi prevođenje dijela voda prema sistemu Trebišnjice moglo smanjiti količine vode koje prirodno završavaju u slivu Neretve. U tom kontekstu posebno se spominju Bregava, Buna i Bunica, ali i Hutovo blato te donji tok Neretve. Zabrinutost nije nova.
Još prije više od deset godina u Stocu i drugim gradovima organizovane su javne rasprave na kojima su stručnjaci i ekološki aktivisti upozoravali na moguće ekološke, hidrološke i društvene posljedice projekta. Čak je i u Strategiji razvoja Stoca utjecaj „Gornjih horizonata“ na sliv Bregave i podzemne vode naveden kao pitanje čije posljedice nisu dovoljno jasne.
Postoji i druga strana stručne rasprave
Važno je, međutim, naglasiti da ne postoji potpuna saglasnost stručnjaka da će „Gornji horizonti“ dovesti do nestanka ili presušivanja Bregave. Zagovornici projekta odbacuju takve tvrdnje. Prema njihovim analizama, prevođenje voda prvenstveno bi se događalo u periodima visokih voda, dok bi tokom sušnih mjeseci utjecaj bio zanemariv. Projektanti su tvrdili i da bi sistem mogao omogućiti održavanje većeg minimalnog protoka Bregave kroz Stolac tokom ljetnih mjeseci. Upravo zbog tako različitih procjena pitanje „Gornjih horizonata“ već decenijama ostaje jedna od najvećih ekoloških i vodoprivrednih kontroverzi Hercegovine.
Bregava je mnogo više od vode
Za Stolac ovo pitanje ima posebno značenje. Bregava nije samo rijeka koja prolazi kroz grad. Uz nju su stoljećima nastajali mostovi, mlinice, stupe, naselja i poljoprivredne površine. Bregava je sastavni dio historijskog, prirodnog i kulturnog identiteta Stoca. Promjene njenog vodnog režima zato nisu samo hidroenergetsko ili tehničko pitanje. One potencijalno otvaraju pitanja zaštite prirode, poljoprivrede, turizma, kulturnog naslijeđa i kvaliteta života stanovnika doline Bregave.
Priča se dodatno širi kada se posmatra kraški sistem Hercegovine, u kojem su površinske i podzemne vode međusobno povezane. Zbog toga protivnici „Gornjih horizonata“ upozoravaju da posljedice eventualnih promjena ne bi morale ostati ograničene samo na Stolac. U raspravama se godinama spominju Buna, Bunica, Hutovo blato i donja Neretva, dok se zabrinutost zbog mogućih prekograničnih posljedica pojavljuje i u Hrvatskoj.
Film kao povod za razgovor
Upravo je cilj projekcije filma „Pusti rijeku neka teče“ da pitanje budućnosti Bregave ponovo približi javnosti. Nakon filma posjetioci će imati priliku razgovarati o „Gornjim horizontima“, stanju hercegovačkih rijeka i mogućnostima njihove zaštite. Jer pitanje vode u Hercegovini odavno nije samo pitanje proizvodnje električne energije – riječ je o resursu od kojeg zavise priroda, poljoprivreda, turizam i život ljudi. A za Stolac je pitanje posebno jednostavno: kakva će Bregava ostati generacijama koje dolaze?
