Ekstremne vrućine, dugotrajne suše, a zatim snažne oluje, bujične kiše i odroni – vremenski ekstremi koji ovog ljeta pogađaju veliki dio Evrope mogli bi predstavljati tek nagovještaj onoga što nas očekuje u budućnosti. Austrijski meteorolog i klimatolog Andreas Jäger iznio je zbog toga vrlo upečatljivo upozorenje.
„Ovo je vjerovatno najhladnije ljeto u narednih 300 godina“, poručio je Jäger.
Njegovu izjavu, međutim, ne treba shvatiti kao doslovnu meteorološku prognozu za naredna tri stoljeća. Jäger njome želi upozoriti na dugoročni trend rasta temperatura – odnosno mogućnost da će današnje ekstremne ljetne vrućine budućim generacijama izgledati kao relativno blago ljeto ukoliko globalno zagrijavanje bude nastavljeno sadašnjim tempom. Ovogodišnji vremenski ekstremi posebno su vidljivi u Austriji. Nakon ekstremnih vrućina, Tirol su pogodile bujične kiše i brojni odroni, što Jäger vidi kao dio nove klimatske stvarnosti.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji juni bio je jedan od najekstremnijih od početka ovog stoljeća. Više od polovine meteoroloških stanica bilježilo je rekordne temperature, uključujući stanice na području Tirola. Jäger naglašava da klimatske promjene više nisu nešto što će se događati tek budućim generacijama. Njihove posljedice već se osjećaju kroz toplotne valove, suše, nestašicu vode, ekstremne padavine i sve češće vremenske nepogode.
Posebno važnim smatra pitanje vode. Snijega tokom zime ima sve manje, što dugoročno predstavlja veliki problem za obnavljanje podzemnih voda. Snježni pokrivač djeluje kao svojevrsni prirodni rezervoar – voda se postepeno oslobađa topljenjem i prodire duboko u zemljište. Ako snijega nema dovoljno, taj prirodni proces slabi. U budućnosti bi zato upravo dostupnost vode mogla postati jedan od najvećih problema za evropsku poljoprivredu.
Posljedice su već vidljive ovog ljeta. Brojne evropske rijeke bilježe ekstremno niske vodostaje, dok poljoprivrednici u pojedinim državama prijavljuju velike štete zbog nedostatka vode i visokih temperatura. Jäger smatra da će se poljoprivreda morati prilagoditi novim klimatskim uslovima, uključujući drugačije metode obrade zemljišta i bolje zadržavanje vlage u tlu. Promjene neće biti potrebne samo u poljoprivredi.
Klimatolog upozorava da će društvo morati mijenjati način upravljanja vodom, prostorom i energetskim resursima te se istovremeno prilagođavati sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Jäger odbacuje i argument da evropske zemlje ne mogu značajno utjecati na klimatske promjene zbog velikih emisija u drugim dijelovima svijeta. Prema njegovom mišljenju, energetska tranzicija istovremeno može smanjivati emisije, povećavati energetsku nezavisnost i jačati otpornost lokalnih ekonomija.
Najveći problem je što, prema njegovoj procjeni, globalno zagrijavanje još nije dostiglo svoj vrhunac. Dok se rast globalnih temperatura ne zaustavi, ekstremna ljeta mogla bi postajati još toplija, a vremenske prilike sve nestabilnije. Upravo u tom kontekstu treba razumjeti njegovu dramatičnu poruku o „najhladnijem ljetu u narednih 300 godina“. Ne radi se o tvrdnji da će svako naredno ljeto biti toplije od prethodnog, nego o upozorenju da bi dugoročni klimatski trend mogao značajno pomjeriti granice onoga što danas smatramo ekstremnom vrućinom.
