Projekat Južne plinske interkonekcije ulazi u novu fazu, a u fokusu su završne aktivnosti koje bi trebale dovesti do zaključivanja ugovora između Federacije BiH i američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.
O narednim koracima razgovarali su federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i potpredsjednik američke kompanije Jesse Binnall. Cilj je završiti preostale aktivnosti i definisati ugovor kojim će biti uređena realizacija jednog od najvažnijih energetskih projekata u Federaciji BiH.
Južna interkonekcija trebala bi Bosni i Hercegovini omogućiti novi pravac snabdijevanja gasom preko Hrvatske i povezivanje s hrvatskim gasnim sistemom, a time i pristup LNG terminalu na Krku. Planirani dvosmjerni gasovod dug je ukupno oko 236 kilometara, od čega bi 162 kilometra prolazila kroz BiH, a 74 kroz Hrvatsku. Trasa bi iz Hrvatske preko područja Posušja išla prema Novom Travniku, uz odvojak prema Mostaru.
Smanjenje zavisnosti od jednog pravca
Važnost projekta posebno se ogleda u činjenici da se BiH trenutno praktično u potpunosti oslanja na ruski gas koji stiže jednim pravcem, preko Turske, Bugarske i Srbije. Izgradnjom Južne interkonekcije zemlja bi dobila alternativni dobavni pravac, što bi trebalo povećati sigurnost snabdijevanja i omogućiti veću konkurenciju među izvorima gasa.
Lakić je nakon sastanka naglasio da Južna interkonekcija nije samo energetsko nego i sigurnosno pitanje. Prema njegovim riječima, budući ugovor treba zaštititi interese Federacije BiH te omogućiti stabilnije snabdijevanje iz alternativnog izvora i konkurentnije cijene za građane i privredu.
Predstavnik AAFS-a Jesse Binnall potvrdio je opredijeljenost kompanije za nastavak projekta, navodeći da je cilj završiti ugovor i uspostaviti dugoročan angažman u BiH.
Realizacija Južne interkonekcije ubrzana je tokom 2026. godine. Bosna i Hercegovina i Hrvatska u aprilu su potpisale međudržavni sporazum o izgradnji gasovoda, čime je napravljen jedan od ključnih koraka za prekograničnu realizaciju projekta.
Ipak, projekat je tokom proteklih mjeseci pratio i niz otvorenih političkih, pravnih i finansijskih pitanja, uključujući model realizacije i ulogu američkog investitora. Evropska unija ranije je upozoravala da način izbora privatnog američkog partnera mora biti usklađen s obavezama BiH na evropskom putu.
Naredni ključni korak bit će završetak pregovora i potpisivanje ugovora između Federacije BiH i američke kompanije, nakon čega bi projekat trebao preći iz višegodišnjih političkih i administrativnih priprema prema konkretnoj realizaciji.
