Poslovna zajednica u Federaciji BiH upozorava na ogroman broj taksi, naknada i drugih parafiskalnih obaveza koje kompanije moraju plaćati, ocjenjujući da takav sistem direktno poskupljuje poslovanje i smanjuje konkurentnost domaće privrede.
Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, u Registru taksi i naknada evidentirano je oko 2.800 različitih nameta, pri čemu je najveći dio koncentrisan na nižim nivoima vlasti. Od ukupnog broja, 2.018 se odnosi na općinski i gradski nivo, 683 na kantone, 95 na Federaciju BiH, a četiri na državni nivo. Najmanje 2.350 evidentiranih nameta neposredno se odnosi na firme i druge privredne subjekte.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić upozorio je da oko 96 posto evidentiranih taksi i naknada dolazi s kantonalnog i lokalnog nivoa, te da privrednici nerijetko plaćaju iznose koji nisu proporcionalni vrijednosti usluge koju zauzvrat dobijaju. Zbog toga poslodavci traže sistemsku reviziju postojećih obaveza, ukidanje neopravdanih nameta i smanjenje ili prilagođavanje onih koji imaju opravdanje.
Problem, međutim, nije samo u novcu. Analiza Udruženja pokazuje da kompanije dodatno opterećuju brojne procedure, veliki broj pojedinačnih uplata, različita pravila od jedne do druge lokalne zajednice i vrijeme koje zaposleni moraju trošiti na administraciju. Poseban problem predstavljaju nameti koji se pojavljuju upravo kada kompanija želi investirati, graditi ili proširivati svoje poslovne kapacitete. Takvih ad hoc davanja u registru je čak 1.355.
Pod lupom i turističke članarine
Poslodavci su posebno otvorili pitanje obaveznog plaćanja članarina turističkim zajednicama. Smatraju problematičnim da ovu obavezu imaju i kompanije čije poslovanje i najveći dio prihoda nisu povezani s turizmom. Udruženje je na potrebu pravednijeg uređenja ovog pitanja upozoravalo i ranije, posebno kada je riječ o izvozno orijentisanim kompanijama koje praktično ne učestvuju u turističkoj ekonomiji.
Udruženje poslodavaca zato predlaže da se postojeći sistem detaljno preispita, a među idejama je rangiranje nameta prema prihodima koje donose javnom sektoru, broju obveznika i administrativnom opterećenju koje stvaraju. Nameti koji donose mali prihod, a kompanijama stvaraju velike troškove i administrativne probleme, bili bi prvi kandidati za ukidanje, smanjenje ili objedinjavanje.
Poslodavci istovremeno od budućih vlasti traže donošenje zakona o dualnom obrazovanju i bolje povezivanje školskog sistema s potrebama tržišta rada, kao i unapređenje digitalne infrastrukture i propisa iz oblasti rada i socijalne zaštite.
Poruka poslovne zajednice je da privredi nisu potrebne nove obaveze, nego jednostavniji, predvidljiviji i jeftiniji sistem u kojem će svaka taksa imati jasno opravdanje i biti proporcionalna usluzi koju kompanija dobija zauzvrat.
