Privatni sektor predstavlja ključni oslonac ekonomije Federacije BiH, ali poslodavci upozoravaju da njihov utjecaj na donošenje odluka i provođenje reformi nije proporcionalan rezultatima koje ostvaruju. Podaci koje je predstavilo Udruženje poslodavaca FBiH pokazuju veliku razliku između privatnog i javnog sektora kada su u pitanju prihodi, dobit i broj zaposlenih.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović naveo je da privatna preduzeća čine čak 96 posto svih registrovanih preduzeća u Federaciji BiH, ostvaruju oko 90 posto ukupnih prihoda i generiraju 96 posto ukupne dobiti. S druge strane, javni sektor čini svega 1,2 posto registrovanih preduzeća i učestvuje sa oko devet posto u ukupnim prihodima, dok generira četiri posto dobiti.
Posebno je zanimljiv podatak o zaposlenosti. U javnom sektoru zaposleno je čak 32 posto ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH, dok privatni sektor zapošljava preostalih 68 posto. Podaci za 2024. godinu pokazuju da je u privatnom sektoru bilo oko 374.600 zaposlenih, naspram približno 173.000 u javnom sektoru.
Udruženje poslodavaca FBiH, koje prema navodima njegovog predsjednika okuplja oko 24.000 poslovnih subjekata koji zapošljavaju 46 posto ukupnog broja zaposlenih u BiH, smatra da poslovna zajednica uprkos takvom ekonomskom značaju nije dovoljno uključena u kreiranje ključnih reformi. Među članicama Udruženja nalazi se i sedam od deset najvećih kompanija u zemlji.
Poslodavci vlastima poslali listu zahtjeva
Na konferenciji je predstavljen dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti“, kojim poslovna zajednica pred političke aktere stavlja niz zahtjeva. Među prioritetima su nastavak smanjenja doprinosa, jasno definisanje uslova za minimalnu platu, izmjene Zakona o radu i reforma sistema posredovanja u zapošljavanju.
Poslodavci traže i bolje evidencije nezaposlenih kako bi se razdvojili aktivni od pasivnih tražilaca posla, promjene u oblasti zdravstvene zaštite i bolovanja te izmjene propisa o zaštiti na radu. Poseban značaj pridaju i zakonima koji se odnose na trgovinu, kontrolu cijena, zaštitu potrošača i e-trgovinu.
Jedan od zahtjeva odnosi se i na snažniju borbu protiv sive ekonomije. Iz Udruženja smatraju da inspekcijski organi moraju biti efikasniji, jer bez kvalitetnijeg nadzora nije moguće osigurati jednaka pravila za kompanije koje posluju legalno i one koje pokušavaju izbjeći svoje obaveze.
Dokument sa zahtjevima upućen je političkim strankama koje učestvuju na predstojećim Općim izborima. Poslodavci očekuju da njihovi prijedlozi ne ostanu samo dio predizborne retorike, nego da nakon izbora budu pretočeni u konkretne zakone, reforme i mjere koje će poboljšati poslovni ambijent i konkurentnost privrede.
