Bosanski brdski konj, jedna od najprepoznatljivijih autohtonih pasmina Bosne i Hercegovine, prije samo nekoliko godina bio je pred nestankom. Broj čistokrvnih grla pao je ispod 200, ali zahvaljujući radu uzgajivača, stručnjaka i entuzijasta populacija se danas procjenjuje na između 350 i 380 jedinki. Cilj je doći do najmanje 500 i dugoročno osigurati opstanak pasmine. O značaju njenog očuvanja ponovo se govorilo na manifestaciji Dan bosanskog brdskog konja, održanoj u Sportsko-rekreativnom centru Ajdinovići. Riječ je o konju koji je vijekovima bio sastavni dio života u ruralnim područjima BiH. Koristio se u poljoprivredi, šumarstvu i transportu, posebno na terenima na kojima se druge životinje i tadašnja prevozna sredstva teško mogu koristiti. Njegove najveće prednosti su izdržljivost, sigurnost kretanja na teškim planinskim terenima i relativno skromni zahtjevi u ishrani. Profesor emeritus Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Velija Katica ističe da genetske i anatomske osobine bosanskog brdskog konja svrstavaju ovu pasminu među izuzetno sposobne kada je riječ o kretanju na vrlo zahtjevnim terenima.
Mehanizacija ga gotovo potisnula
Upravo ono zbog čega je vijekovima bio toliko vrijedan počelo je gubiti značaj pojavom modernih cesta, traktora, kamiona i druge mehanizacije. Kako je tradicionalni način života na selu nestajao, smanjivala se i potreba za konjima. Tokom posljednjih decenija broj bosanskih brdskih konja drastično je pao, a pasmina se našla u kategoriji kritično ugroženih. Prije nekoliko godina broj čistokrvnih jedinki bio je manji od 200. Situacija se u međuvremenu značajno popravila. Udruženje uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja prošle godine navodilo je da je populacija već stigla blizu 350 grla, dok se danas procjenjuje da ih ima između 350 i 380. Predsjednica Udruženja Žaklina Mezbur kaže da njihov cilj nije samo povećavanje broja konja nego i vraćanje svijesti o tome šta je ova pasmina predstavljala kroz historiju Bosne i Hercegovine. Interesovanje pritom više nije ograničeno samo na BiH. Bosanske brdske konje danas uzgajaju i ljubitelji konja u Njemačkoj, Italiji i Sloveniji.
Nije dovoljno samo povećati broj
Dolazak do 500 grla, međutim, nije jednostavno pitanje razmnožavanja što većeg broja konja. Kod ovako male populacije posebno je važno očuvati genetsku raznovrsnost i čistoću pasmine, zbog čega stručnjaci veliku pažnju posvećuju DNK analizama, potvrđivanju porijekla i pravilnom izboru grla za daljnji uzgoj. Genetičar Rijad Konjhodžić naglašava značaj utvrđivanja očinstva pojedinih linija, potvrđivanja čistoće pasmine, ali i sekvenciranja kompletnih genoma kako bi se pronašli genetski markeri karakteristični upravo za bosanskog brdskog konja. Da se ovom pitanju posljednjih godina pristupa ozbiljnije pokazuje i primjer Ergele Prenj u Hercegovini. Ona je osnovana 2022. godine s jednim konjem, a četiri godine kasnije ima 25 bosanskih brdskih konja, uz još nekoliko grla čija pripadnost pasmini tek treba biti potvrđena DNK analizama.
Država poticajima podržava uzgoj
Važan dio pokušaja spašavanja pasmine predstavljaju i finansijski poticaji. Programom Federalnog ministarstva poljoprivrede za 2026. godinu bosanski brdski konj nalazi se među izvornim zaštićenim pasminama životinja za koje je predviđena podrška uzgajivačima. Iz Udruženja ističu da upravo takva podrška doprinosi povećanju interesa ljudi za uzgoj. Cilj je dostići najmanje 500 čistokrvnih jedinki, uz istovremeno očuvanje njihove genetske osnove. Udruženje je ranije procjenjivalo da bi ta brojka mogla biti dostignuta do kraja 2028. godine. Brojke posljednjih godina pokazuju da je napravljen značajan pomak. Od manje od 200 grla i neposredne opasnosti od nestanka, populacija je stigla do gotovo 380. Do sigurnog opstanka pasmine još ima posla, ali je pravac potpuno drugačiji nego prije nekoliko godina. Spašavanje bosanskog brdskog konja zato nije samo pitanje stočarstva. Riječ je o očuvanju dijela prirodne i kulturne baštine BiH – pasmine koja je vijekovima živjela uz čovjeka i bila prilagođena upravo planinama na kojima je nastala.
