I Evropa i Rusija bile bi na teškom gubitku ako Rusija ispuni prijetnju prekida isporuke plina zemljama koje smatra neprijateljskima, osim ako ne plate u rubljima, piše Reuters.
Čak ni na vrhuncu Hladnog rata Moskva nije smanjivala izvoz plina u Europu, ali je u četvrtak Putin potpisao ukaz kojim se stranim kupcima nalaže da od 1. travnja umjesto u eurima plaćaju u rubljima ili će se suočiti s nestankom ruskih zaliha. Europske prijestolnice odbile su ultimatum, a jučer je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da to neće utjecati na isporuke po ranije sklopljenim aranžmanima.
Moskva bi mogla ostati bez glavnog izvora prihoda
Iako prijetnja nestašice dolazi nakon vrhunca potražnje u europskoj zimskoj sezoni, Europa još uvijek ima mnogo toga za izgubiti, u situaciji u kojoj su njezina poduzeća i kućanstva već iscrpljena visokim cijenama energije, dok bi Moskva mogla ostati bez jednog od svojih glavnih izvora prihoda.
Rusija je prošle godine u Europu izvezla oko 155 milijardi kubičnih metara plina, osiguravajući više od trećine opskrbe starog kontinenta. Bez ruskog plina, Europa mora kupovati više plina na spot tržištu gdje su cijene već sada oko pet puta veće nego prošle godine. Njemačka i Austrija, koje obje uvelike ovise o ruskom plinu, aktivirale su planove za hitne slučajeve koji uključuju racionalizaciju, a druge europske zemlje imaju slične planove.
“Nespremnost kupaca da se pridržavaju Putinovog naloga riskira obustavu opskrbe. I kupci i Gazprom će se zbog toga suočiti s gubicima”, rekao je analitičar moskovske brokerske kuće Locko-Invest Dmitrij Polevoj.
Plinska groznica
U nedostatku ruskog plina europske zemlje morat će se natjecati s Azijom kako bi došle do ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara ili Sjedinjenih Država, pa čak i među sobom za alternativne opskrbe cjevovodima iz Norveške ili Alžira. Američki izvoznici LNG-a već su veliki pobjednici europske krize opskrbe, a okoristila se i Norveška, navodi Reuters.