Gotovo dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj je poduzeo izvanredne korake kako bi otupio ekonomsku protuofenzivu sa Zapada. Iako Rusija može na tom polju ostvariti neke simbolične pobjede, puni utjecaj zapadnih sankcija već se počinje osjećati na vrlo stvarne načine, javlja agencija AP.
Dok je Zapad prekinuo pristup Rusiji svojim deviznim rezervama, ograničio uvoz ključnih tehnologija i poduzeo druge restriktivne mjere, Moskva je pokrenula neke drastične mjere za zaštitu gospodarstva. To uključuje i povećanje kamatnih stopa do čak 20 posto, uvođenje kontrole kapitala i prisiljavanje ruskih poduzeća da svoju dobit konvertiraju u domaću valutu – rubalj.
Kao rezultat toga, vrijednost rublja porasla je nakon početnog pada, a prošlog je tjedna središnja banka poništila dio povećanja kamatnih stopa. Ruski predsjednik Vladimir Putin se tako ohrabrio i proglasio – evocirajući okolnosti Drugog svjetskog rata – da je zemlja izdržala “blitzkrieg” sankcija Zapada.
“Vlada želi odaslati sliku da stvari nisu tako loše kao što zapravo jesu”, kaže Michael Aleksejev, ekonomist sa Sveučilišta Indiana, koji je proučavao rusko gospodarstvo u tranziciji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
No, pažljivije razmatranje pokazuje da sankcije nagrizaju rusko gospodarstvo.
Najteži udar inflacije u dva desetljeća
Zemlja tako proživljava najteži udar inflacije u posljednja dva desetljeća. Rosstat, ruska državna agencija za ekonomsku statistiku, priopćila je da je inflacija prošlog mjeseca dosegnula 17,3 posto, što je najviša razina od 2002. godine. Za usporedbu, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će potrošačke cijene u zemljama u razvoju ove godine porasti za 8,7 posto, u odnosu na 5,9 posto prošle godine.
Također, neke ruske tvrtke bile su prisiljene ugasiti se. Nekoliko izvješća kaže da je proizvođač tenkova morao prekinuti proizvodnju zbog nedostatka dijelova. Američki dužnosnici ističu i zatvaranje tvornica automobila Lada – poznate marke ruske tvrtke Avtovaz, inače u većinskom vlasništvu francuskog proizvođača automobila Renault – kao znak da sankcije imaju učinak.
Gradonačelnik Moskve objavio je da glavni grad Rusije očekuje gubitak od 200.000 radnih mjesta zbog zatvaranja poslovanja stranih kompanija. Više od 300 tvrtki je povuklo poslovanje s ruskog tržišta, a međunarodni lanci opskrbe uglavnom su zatvoreni nakon što su kontejnerska tvrtka Maersk, UPS, DHL i druge transportne tvrtke napustile Rusiju.
Rusija se isto tako suočava s povijesnom situacijom neplaćanja svojih obveznica, što će je vjerojatno godinama držati zamrznutu u statusu odstranjenja s tržišta duga.
U međuvremenu, dužnosnici američkog Ministarstva financija i većina ekonomista pozivaju na strpljenje, ističući da su sankcijama potrebni mjeseci da ostvare puni učinak. Ako Rusija ne može doći do odgovarajućih količina kapitala, dijelova i drugih roba kako vrijeme ide, to će uzrokovati zatvaranje još više tvornica i poduzeća, što će, pak, dovesti do povećanja nezaposlenosti.
“Ono što želimo, još nije lako vidjeti”
Prošla je gotovo cijela godina dana nakon što su Rusiji uvedene sankcije zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine da bi njezini gospodarski podaci pokazali znakove ozbiljnih problema, poput povećanja inflacije, pada industrijske proizvodnje i usporavanja gospodarskog rasta.
“Stvari koje bismo trebali tražiti da bismo ustanovili funkcioniraju li sankcije, iskreno, još nije lako vidjeti”, ističe David Feldman, ekonomist sa sveučilišta William & Mary u Virginiji. “Ono što ćemo tražiti su cijene roba, količina roba koju proizvode i kvalitetu roba. Ovo zadnje je najteže vidjeti i vjerojatno zadnje koje će se pokazati”.
Transparentnost oko toga kako sankcije utječu na rusko gospodarstvo ograničena je, uglavnom zbog natprosječnih napora koje je Kremlj poduzeo da ga podupre. Osim toga, najveći sektor tog gospodarstva – nafta i plin – uglavnom je neopterećen zbog oslanjanja Europe, Kine i Indije na ruske energente.