Iako željezničke nesreće nisu toliko česte kao one u cestovnom sobraćaju, posljedice su mnogo teže, nerijetko i kobne. Samo u ovoj sedmici dvije nesreće: u Doboju poginuo radnik Željeznica Republike Srpske kada ga je udario voz dok je vršio redovne radne aktivnosti, a starija žena, koju je zakačio voz u mjestu Rošćevina kod Kaknja, još je u bolnici.
U Rošćevini kod Kaknja 77-godišnju ženu zakačio je teretni voz. Iako sa teškim tjelesnim povredama, ostala je živa i trenutno je u Kantonalnoj bolnici Zenica.
“Prema informacijama do kojih se došlo tokom uviđaja, pomenuta ženska osoba je željezničku prugu prelazila na mjestu gdje na kojem nije predviđen prelaz za pješake”, kaže Samir Valentić, portparol MUP-a ZDK.
Ipak, ovaj slučaj ukazao je na ono sa čim se susreću mještani mnogih mjesta uz prugu, kakvo je i ovo u Kaknju.
“Naša djeca koriste pješački prelaz preko željeznice, preko pruge, i izlaze ispod dva ova autoputa nova i na magistralu opet izlaze, preko magistrale trče ko zečevi, to je žalosno”, priča Zirafet Odobašić, mještanin Rošćevine kod Kaknja.
“Moja nana nastrada, voz je udario, sve očigledno, vidi se da se pruga ne održava, ja ne znam je li ovo civlizacija ili šta već”, kaže Šljivo Amir, unuk nastradale žene u Rošćevini.
Samo u posljednjih pet godina, na području Zeničko-dobojskog kantona četiri osobe su poginule, dok su četiri osobe završile sa teškim povredama, usljed udara vozom. U Federaciji BiH prosjek je 65 nesreća godišnje. Značajan broj se desio na obilježenim prelazima. Ipak, većina se desila na nedozvoljenim mjestima za prijelaz. Upravo sa zdravstvenim posljedicama takvog čina prije više od 10 godina i danas se bori Mirza Dedić iz Zenice. Tada je njegova prijateljica poginula.
“Sjećam se hitne, trave da sam ležao negdje, nekih glasova i bolnice, onda sam pao u komu, šest mjeseci sam se oporavljao. Ležao sam, mislim oko 26 operacija da sam imao… Po tom pitanju ništa nije urađeno, da ništa nisu ogradili, da ništa nisu uradili za druge generacije. Nisu ništa završili. Ostavili su tako kako su ostavili”, priča Mirza.
Na željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine 195 pružnih prijelaza osigurani su pasivnom ili aktivnom signalizacijom . Ipak, podaci MUP-a Zeničko- dobojskog kantona pokazuju da od 30 pružnih prijelaza, njih 16 nema nikakvu postavljenu signalizaciju. Građani, svaki čas, apeluju da se ovo pitanje shvati ozbiljno i riješi.
“Znači tu nema apela, daj da prvo uradimo ono što je u zakonskoj našoj obavezi, a to je da ih adekvatno obezbjedimo, jer ako postavite branike i polubranike imate fizičku barijeru za prelazak”, naglašava Adis Imamović, stručnjak za saobraćaj MUP-a ZDK.
“Sa upravljačima ceste, Željeznica potpisuje godišnji ugovor o održavanju ceste i pružnih prelaza. Uračuna se da se finansiranje tog radi 50 posto sredstava. Šta se tiče tehnički zaštite unapređivanja. Semafori i to smo spremni, ali 50% posto sredstava da odbije lokalna zajednica ili upravljač ceste, a 50 posto željeznica.. Upozoravanje, edukacije, možda najznačajnija i najbolji efekat ima, osim ovih inženjerskih mjera, koliko mi raspolažemo finansijama da 608 km pruge koja praktično u svim mjestima ugrožavajuća, da ogradimo, spriječimo…”, navodi Vahid Đozo, savjetnik generalnog direktora Željeznica FBiH.
“Ja sam kriv što sam htio preći, ali da je bilo nešto poput rampe, žice, stao bih i rekao: Hajdemo okolo. Ja priznajem moju grešku, ali moraju i oni svoju priznati”, kaže Mirza Dedić.
Sudeći po dosad urađenom do provođenja mjera osiguranja, najbolje osiguranje građani moraju biti sami sebi, jer zbog dugog zaustavnog puta voza, tragedija je često neizbježna.