Bosna i Hercegovina pridružila se odlukama Vijeća Evropske unije kada su u pitanju sankcije Rusiji. Legitimitet sankcija osporava član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, jer, kako kaže, one nisu donesene u Predsjedništvu BiH. Ipak ranije usvojeni dokument o Strategiji vanjske politike naše zemlje navodi da BiH treba aktivno pratiti Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU.
Da li je i kakve sankcije Bosna i Hercegovina uvela Rusiji? Ako jesmo, da li se i kako te sankcije primjenjuju u praksi? Sve su ovo pitanja koja se dvojako tumače u našoj zemlji. Činjenica je da se Bosna i Hercegovina priključila Deklaracijama, odnosno sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji. Šef evropske diplomatije Žozep Borelj kaže da aspirantice za članstvo trebaju svoju vanjsku politiku uskladiti s politikom EU.
“Očekujemo od svih zemalja koje imaju aspiracije za članstvo u EU da budu predane evropskim vrijednostima i da usklade svoje djelovanje s vanjskom politikom EU. Za one koje to nisu uradile, a Srbija je jedna od njih to trebaju uraditi što prije i implementirati sankcije”, kaže Žozep Borelj, komesar za vanjsku politiku i sigurnost EU
Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika pridruživanje sankcijama Rusiji nema pravni značaj, jer, kako kaže, takvu odluku nisu razmatrale institucije Bosne i Hercegovine.
“Nema nijedne odluke donesene u nadležnom mjestu i u nadležno nivou..Jedino nadležno mjesto je Predsjedništvo bih i za svaku konkretnu odluku koja s edonese na nekom forumu mora da bude intrukcija Predsjedništa gdje se kaže da li se nešto prihvata ili ne prihvata a ovaj se samo ponaša tako…”, kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Branislav Borenović, zastupnik u PSBiH :
“Bosna i Hercegovina je uvela sankcije Rusiji u 22 seta restriktivnih mjera i pridružila se Savjetu EU u tome su učestvovali svi i to je odluka koja je završena gotova što kaže narod ENDE..”
Legitimitet odluke u Ministarstvu vanjskih poslova nalaze u dokumentu pod nazivom Strategija vanjske politke BiH za period od 2018. do 2023. godine. U ovom dokumentu ističe se opredjeljenje naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. U istom dokumentu definisani su i ciljevi vanjske politike BiH.
“S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU. U tom smislu potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima.”
Iako sankcije postoje na papiru kako će one biti implementirane i da li nadležni organi u BiH imaju instrukciju kako da ih provedu pitanja su koja smo uputili ministarstvu vanjskih poslova naše zemlje. Odgovor do zaključenja ovog priloga nismo dobili. Iz Vanjskotrgovinske komore su nam rekli da nisu dobili instrukcije nadležnih o pitanju izvoza proizvoda iz naše zemlje u Rusiju. Simptomatično je i da Ambasada Ruske Federacije u saopštenju za javnost kaže da našu zemlju, usprkos odlukama EU, ne smatra neprijateljskom.