Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, kojim je predviđeno da dug iz arbitražnog postupka “Viaduct protiv BiH” bude plaćen iz dobiti Centralne banke BiH.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je nakon sjednice Vijeća ministara BiH izjavio da je danas prijedlog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića modifikovani prijedlog budžeta u kojem je predložio da se iz novca od Centralne banke BiH, profita Centralne banke, plati dug Viaductu, a da se nakon isplate onda taj umanjeni odnos transferira entitetima u procentima u kojima oni učestvuju u funkcionisanju Centralne banke.
– To je za nas neprihvatljiv prijedlog. To smo već od početka govorili. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je na to na Fiskalnom vijeću stavito veto. Pošto to nije odluka koja ima konačan epilog na Vijeću ministara, nije je bilo moguće blokirati. Ministar Sevlid Hurtić i ja smo glasali protiv, ali su ministri iz SNSD-a i HDZ-a glasali ‘za’ i ona ide u dalju proceduru – naveo je ministar Konaković.
Međutim, kazao je kako je objektivno reći da ona nema nikakvu perspektivu i da ne vjeruje da će na Predsjedništvu BiH proći, a pogotovo ne vjeruje da će onda u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH takva odluka proći.
– Tako da mislim da danas taj problem nismo riješili. Samo smo ponovili neke zakovane političke stavove koji nemaju političku volju ili nemaju mogućnost da se dalje dovedu do kraja. Ono što je bolji dio priče, usvojili smo, po prijedlogu ministra Forte, uz određene sugestije i korekcije, jedan okvir – pravni i ekonomski kojim ćemo pomoći BHANSA-u, kojoj će se pomoći da premosti blokadu i da premosti sadašnje i buduće skidanje novca koje paralizuje rad ove institucije, na određeni period – istaknuo je Konaković.
Dodao je da je bilo teško, s obzirom na procenat koji smiju izdvojiti iz rezerve.
– Naravno, i to sada očekuje rješavanje i usvajanje budžeta. Ali neki okvir za normalno funkcionisanje BHANSA-e postoji i nadam se da će on biti put ili putokaz kako ćemo trajno riješiti ovaj problem. Faktički, sad to izgleda da se ovaj povjerilac može naplaćivati iz sredstava BHANSA-e, a da mi onda možemo namiriti taj dug kroz izdvajanje sa budžeta iz rezerve ili nekih drugih pozicija. Ono što je važno napomenuti jeste činjenica da će država ovaj novac regresnom tužbom naplatiti od bh. entiteta Republika Srpska – kazao je Konaković.
Dodao je da to ne može sada, ne može za mjesec, dva, tri, ali za godinu, godinu i po, dvije, u nekom sudskom procesu taj novac će biti na računu države Bosne i Hercegovine, a na štetu bh. entiteta Republika Srpska.
– Ponovo govorim da to na kraju u svakoj tužbi, svaka marka, svakog dana, bit će predmet tužbe protiv bh. entiteta Republika Srpska, jednog jednostavnog sudskog procesa, jer u ovom predmetu kao ni u jednom drugom, stoji tako precizno definisan sporazum između države i entiteta. To što oni rade, što gube vrijeme, što u konačnici ne rješavaju danas i jučer, ide na štetu bh. entiteta, a država će taj svoj novac naplatiti – naveo je Konaković.
Mi smo, kazao je on, imali druge prijedloge.
– Ne bi imali ništa protiv da se izmiri iz onog dijela koji je namijenjen za projekte u Republici Srpskoj, dakle, čak i dio te dobiti Centralne banke, tih 60 i nešto miliona, mogao se koristiti da se ne troše sredstva Federacije. Druga stvar, ja sam o tome govorio, višegodišnja kapitalna ulaganja, nešto što na našim računima drži stotine miliona konvertibilnih maraka, nerealizovanih, uključujući i zgradu u Banjoj Luci Uprave za indirektno oporezivanje i druge objekte koji se ne kupuju, ne nabavljaju, ne rekonstruišu. Ima dovoljno sredstava da smo mi mogli i u ovom budžetu ili prijedlogu zakona o izvršavanju budžeta predvidjeti da taj dio koji se ne koristi efikasno prebacimo na poziciju plaćanja druga – pojasnio je Konaković.
Naveo je da ima nekoliko rješenja, ali da nema političke volje