Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske najavilo je novu mobilnu aplikaciju kojom bi građani mogli pratiti cijene osnovnih životnih namirnica u marketima širom entiteta, kako bi kupovinu obavljali tamo gdje su proizvodi jeftiniji. Cilj je, kažu nadležni, da se uštedi i novac i vrijeme. Međutim, reakcije javnosti i struke pokazuju značajnu dozu skepticizma.
“Možemo vidjeti u kojem marketu kakva je cijena i kreirati svoju kupovinu – u kojem marketu je mlijeko jeftino, u kojem ulje. To je jedna od stvari koje smo radili”, izjavio je resorni ministar Denis Šulić, uvjeren da će aplikacija doprinijeti standardu građana.
Aplikacija, kako navode iz Ministarstva, biće dostupna svim korisnicima, uz napomenu da su pojedini proizvodi već u sistemu s nultom maržom, što bi dodatno trebalo pomoći najugroženijim.
Ipak, upravo oni koji su najviše pogođeni inflacijom – stariji građani – ističu da ne znaju koristiti aplikacije, dok mlađi, kako se čini, nisu ni zainteresovani.
“Mladi žive prebrzo, u trgovine kupuju ad hok, stariji se ne služe tehnologijama. Neće biti efekta. Za cijenu koštanja aplikacije mogle su se pare dati za nešto korisnije”, ocjenjuje Murisa Marić, predsjednica Udruženja građana DON iz Prijedora.
Slično mišljenje dijeli i ekonomista Igor Gavran, koji podsjeća da slične inicijative već postoje, ali nisu zaživjele.
“Kada se analizirala postojeća aplikacija za cijene goriva ili druge proizvode – skoro se uopšte ne koristi”, kaže Gavran, ocjenjujući da se i ova inicijativa suočava sa istom sudbinom.
I dok cijene osnovnih životnih namirnica i dalje rastu gotovo na dnevnom nivou, o konkretnim mjerama kao što je smanjenje PDV-a na osnovne proizvode, za sada nema ni govora.
Možda ćemo i imati dovoljno vremena da pogledamo aplikaciju i uštedimo deset feninga, ali ako se ovakav tempo rasta cijena nastavi, mnogi neće moći priuštiti ni osnovne proizvode, s obzirom da su cijene čokolade i kafe u posljednjih godinu dana porasle za gotovo 60 posto.
Iako ideja aplikacije može zvučati kao moderan odgovor na krizu, pitanje njene efikasnosti u praksi ostaje otvoreno. Bez edukacije korisnika, šire digitalne pismenosti i konkretnih ekonomskih mjera, aplikacija bi mogla ostati samo još jedan propušten pokušaj da se pomogne građanima.