– To je prijedlog, nacrt dokumenta koji rade određene političke skupine lijevoga predznaka, da to svima bude jasno, uz utjecaj zastupnika u Bundestagu koji su bošnjačkoga podrijetla. Prema tome taj nacrt nije slučajno takav. Zna se čije je pero i rukopis iza toga i to je stvar njemačkoga parlamenta”, rekao je Andrej Plenković komentarišu ći prijedlog rezolucije njemačkog parlamenta Bundestaga prema kojoj se poziva Hrvatsku da osudi separatiste u Bosni i Hercegovini među kojima su i ljudi iz HDZ-a BiH.
Zanimljiv je to politički preokret u Njemačkoj, a nakon što su se dogodile i promjene na izborima prošle godine. Podsjetimo, dugogodišnja vlast konzervativne CDU, predvođene Angelom Merkel, doživjela je svoj politički kraj. Na parlamentarnim izborima održanima potkraj septembra SPD je s 25,7 % izašao kao pobjednik, ispred Unije CDU/CSU koja je s 24,1 % ostvarila najslabiji rezultat u istoriji. Treće mjesto zauzeli su Zeleni 14,8, a iza njih je bio FDP s 11,5 %. Na vlast su došli SPD (Socijaldemokrati) i Zeleni.
Osim što je došlo do promjene u unutrašnjoj politici Njemačke, upravo su promjene u vanjskoj politici Njemačke postale još očitije. Paralelno sa promjenama vlasti u Njemačkoj počeo je krvavi ratni sukob u Ukrajini, gdje Rusija već 100 dana vrši agresiju. Na površinu je isplivalo sve loše vođenje vanjske politike od strane Njemačke. Postaje pomalo fascinatno, ali među nekoliko država koje imaju najveću zavisnost od uvoza energenata iz Njemačke, u društvu zemalja skromnih mogućnosti gdje je i BiH, je i Njemačka. Takva pozicija prilično delegitimira Njemačku sa trona najvažnije zemlje Evrope.
No, vratimo se vanjskoj politici Njemačke prema BiH. Posljednjih mjeseci postalo je jasno da se mijenja politika i prema BiH. Tradicionalni saveznik HDZ-a izgubio je moć i došlo je postepeno do promjena. Očito je da Socijaldemokrati i Zeleni imaju potpuno drugačije poglede na stanje u BiH u odnosu na Merkelin CDU. Plenkovićeve riječi djeluju i pomalo ne ozbiljno, jer svesti najveće zakonodavno tijelo Njemačke na to da 1-2 političara porijeklom iz BiH imaju toliki uticaj je prilično ne ozbiljno.
Iz Plenkovićevih izjava se može istovremeno iščitati i sljedeće:
– Naša politika prema BiH je vrlo prijateljska, dobrosusjedska, dobronamjerna. Hrvatska je tamo ne samo država koja je drugi investitor, prva po gospodarskoj razmjeni, pomaže u BiH u svim aspektima i snažno se zauzima za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda”, rekao je.
– To ćemo nastaviti raditi i dalje. To radimo godinama, nije da smo se kao u nekom modnom trendu u zadnjih godinu, godinu i pol dana sjetili Hrvata u BiH. To radimo cijelo ovo vrijeme vrlo angažirano, sustavno i kad je riječ o ustavnim promjenama, izbornom zakonu, ekonomskoj potpori, dodao je.
Jasno je i “pticama na grani” da se između velikog broja stvari u BiH i sam izborni zakon mora mijenjati i prilagođavati. Također, potpuno je nepotrebno u isti “koš” trpati Republiku Hrvatsku i prozvane “secesioniste u BiH”, jer država Hrvatska nijednom riječju nije prozvana u rezoluciji Bundestaga kao krivac, osim da iskoristi svoj uticaj i pomogne pozitivne promjene u BiH. Ne osporno je da Hrvatska ima ustavnu potrebu pomagati Hrvate u BiH, kao što je neosporno da tim pomaganjem zaista pomaže BiH, odnosno sve narode u njoj. Međutim, nisu stvari crno – bijele kako ih predstavlja Plenković i kao što sam nacrt rezolucije ukazuje. Problem su “pojedinci” u BiH, a ne čitav narod, a posebno ne susjedna država. Ili neko želi da čitav jedan narod i jednu državu identificira sa nekoliko pojedinaca, koji su, treba i to reći, na vlasti u BiH još od kad je američka administracija vodila ratove po Iraku i Afganistanu.
Uostalom, da ovakva promjena političkog kursa nije uperena na određeni narod, već kako rekošmo pojedince, pokazuje i podrška koju je prije nekoliko dana upravo u Bundestagu SPD Njemačke dao kandidatu SDP-a BiH i velike opozicione koalicije Denisu Bećiroviću. Još zanimljivije je da je domaćin sastanka delegaciji iz BiH bio Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu i izvjestilac radne grupe SPD-a za jugoistočnu Evropu. Kako sada Josip Juratović ulazi u objašnjenja premijera Hrvatske Plenkovića da nacrt rezolucije Bundestaga dolazi kao “plod uticaja” nekolicine bošnjačkih zastupnika ?
R.A /Ero.ba
