Bosna i Hercegovina nalazi se pred odlukom koja bi mogla dugoročno odrediti njen energetski i geopolitički položaj. Projekat Južne gasne interkonekcije, koji bi zemlju povezao s LNG terminalom na Krku, predstavlja ključni korak ka diversifikaciji snabdijevanja i jačanju energetske sigurnosti.
Kako ističe Zijad Bajramović, predsjednik BH Komitet CIGRE, BiH danas gotovo u potpunosti zavisi od jednog pravca snabdijevanja prirodnim gasom, sa kapacitetom od oko 600 miliona kubnih metara godišnje, što državu ostavlja bez stvarne rezerve u kriznim situacijama.
Izgradnjom Južne interkonekcije BiH bi dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i LNG iz različitih izvora, čime bi se znatno smanjila zavisnost od jednog dobavljača. Planirani kapacitet gasovoda od 1,5 milijardi kubnih metara godišnje višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara.
Bajramović naglašava da se ne radi samo o infrastrukturnom projektu, već o strateškom potezu koji otvara prostor za razvoj domaće gasne mreže i potencijalno pozicioniranje BiH kao tranzitne zemlje u regionu.
Gasne elektrane kao stub sistema
Kako bi se kapacitet gasovoda u potpunosti iskoristio, planirana je izgradnja tri savremene gasne elektrane (CCGT) ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko šest teravat-sati električne energije, što čini približno polovinu ukupne potrošnje struje u Bosni i Hercegovini.
Procjenjuje se da bi ove elektrane trošile oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, gasifikaciju novih područja i postojeće potrošače. Time bi se iskoristilo oko dvije trećine kapaciteta Južne interkonekcije.
Prema Bajramovićevim riječima, gasne elektrane predstavljaju važno tranzicijsko rješenje – omogućavaju smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj, ali i stabilnost elektroenergetskog sistema u uslovima sve većeg udjela vjetra i sunca.
Regionalni kontekst i investicije
Dok susjedne zemlje ubrzano razvijaju svoje gasne i LNG kapacitete, BiH rizikuje da ostane energetski izolovana. Ukupna vrijednost Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona eura, dok bi izgradnja tri gasne elektrane zahtijevala oko milijardu eura dodatnih ulaganja. Sa pratećom infrastrukturom, ukupni investicioni ciklus približava se iznosu od 1,5 milijardi eura.
Osim ekonomskog efekta, projekat ima i snažnu geopolitičku poruku – pokazuje spremnost BiH da se uključi u stabilan i diversifikovan evropski energetski sistem, što je važno i za međunarodni kredibilitet zemlje.
Značaj kraka prema Banjoj Luci
Poseban strateški značaj ima planirani krak prema Banjoj Luci, koji bi omogućio direktno snabdijevanje industrije i urbanih centara u Republici Srpskoj. Taj pravac se smatra ekonomski povoljnijim u odnosu na neke alternativne opcije, a ujedno dodatno smanjuje zavisnost od jednog izvora snabdijevanja.
Dugoročni efekti za privredu
Realizacija Južne gasne interkonekcije i pratećih energetskih projekata mogla bi donijeti stabilnije snabdijevanje energijom, podstaći industrijski razvoj, omogućiti toplifikaciju gradova i otvoriti nova radna mjesta. Istovremeno, BiH bi se snažnije pozicionirala u regionalnoj energetskoj arhitekturi.
Kako zaključuje Bajramović, riječ je o projektu koji istovremeno jača energetsku sigurnost, ekonomiju i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.