Dok Evropska unija radi na petom paketu sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, razjašnjenja kako će mjere iz prethodnog, četvrtog, uticati na poslovanje Naftne industrije Srbije (NIS) još nema, ali pregovori između Srbije i EU oko tog pitanja još traju, objavio je danas portal European Western Balkans (EWB).
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošle srijede najavio rješenje „u narednih 48 sati“, ni nakon više od sedam dana nije poznato da li će NIS na „svojoj koži“ osjetiti sankcije EU Rusiji. Prema odluci Savjeta EU, od 15. maja sa 12 ruskih kompanija u kojima država ima većinsko vlasništvo, među kojima su ruski energetski giganti poput Gaspromnjefta, države članice EU neće obavljati transakcije. Ista pravila važiće i za podružnice u kojima ruske firme imaju većinski udio u vlasništvu, a koje nisu na teritoriji EU.
Ruska kompanija Gaspromnjeft ima većinsko vlasništvo (56 %) u NIS-u i ukoliko ova mjera ostane na snazi u ovom obliku, od 15. maja države članice EU prekinuće finansijske transakcije i poslovanje i sa NIS-om. Odluku EU Vučić je ocijenio kao „čudnu“ i rekao da su „Evropljani ostavili mogućnost da se na njihovoj teritoriji uvozi i izvozi iz Rusije, ali da treće zemlje ne mogu da uvoze naftu ako su kompanije ili rafinerije u većinskom vlasništvu Rusije“.
– Nisu kaznili Rusiju, nisu kaznili sebe, kaznili su nas, rekao je Vučić i dodao da je Srbija u pregovorima sa zvaničnicima EU da se izuzme iz ovakve odluke. On je objasnio da, ukoliko se to ne desi, da Srbija ima alternativne opcije.
Britanski časopis Fajnenšel tajms prenio je u srijedu da Brisel razmatra mogućnosti da se Srbiji dozvoli da bude izuzeta iz novih pravila. Da su pregovori u toku za portal EWB potvrdila je i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero. Ona je rekla da je EU u stalnom kontaktu sa srpskim vlastima kako bi se „razjasnile sve zabrinutosti u vezi sa primjenom i posljedicama restriktivnih mera“.
Pisonero je naglasila da EU nije uvela sankcije Srbiji niti da za to postoje planovi u budućnosti.
– Sankcije EU u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu ciljaju na dvije zemlje koje su očigledno odgovorne za to, Rusiju i Belorusiju, kao i na određeni broj pojedinaca i kompanija iz ovih zemalja. One imaju za cilj onesposobljavanje Rusije da finansira invaziju, uništava Ukrajinu i ubija njen narod, izjavila je Pisonero.
Koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 15 koje obuhvata energetiku Lidija Radulović, smatra da će snadbjevanje naftom biti ugroženo. Ona dodaje da iako NIS posluje u Bugarskoj i Rumuniji, ovom mjerom pod najvećim pritiskom biće Srbija.
– Može se jasno zaključiti da je ova odluka usmjerena na pritisak na Srbiju zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji iako zemlje članice i njihovo snabdjevanje nije ugroženo ovom odlukom. Na primjer, austrijski OMV bi mogao da uvoze naftu iz Rusije, kao i Lukoil u Bugarskoj, međutim NIS ne bi mogao. U ovom slučaju Srbija pod najvećim udarom jer se dovodi u pitanje dotok nafte. Ukoliko bi stanje ostalo isto doveo bi se u pitanje rad rafinerije nafte u Pančevu, ocjenila je Radulović.
Ona nema dilemu da je ovakva odluka direktno uperena na poslovanje NIS-a jer se zabrana transakcija odnosi i na kompanije koje su u većinskom vlasništvu ruskih kompanija i van EU, jer NIS je jedina kompanija u regionu čiji je većinski vlasnik Gazpromnjeft.
– Poslovanje je već ugroženo, na Beogradskoj berzi se može videti i pad cene akcija od kraja februara 2022., rekla je Rradulović.
Prije četrnaest godina, 56 % „zlatne koke“ srpske privrede prodato je po simboličnoj cijeni od 400 miliona evra ruskom gigantu Gaspromnjeftu. Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine Gasprom je stavljen na crnu listu EU i SAD. NIS od tada ne može da uzima kredite od zapadnih banaka, već je prinuđen da za pribavljanje neophodnih finansijskih sredstava pregovara sa srpskim, ruskim i arapskim bankama. U januaru ove godine iz NIS-a su rekli da se do sada ta kompanija susretala sa ograničenjima koja se odnose na dugoročno finansiranje, ali da sankcije „nisu imale veće posljedice po finansijsku stabilnost kompanije“.
Međutim, NIS već godinama bilježi gubitke, a u toku 2020. godine gubitak je iznosio 64,4 miliona eura.