Naizgled čudesni oporavak rezultat je drastičnih kapitalnih kontrola i pokazuje da je Rusija spremna braniti finansijski sistem čak i po cijenu dodatnog ekonomskog pada.
Kako navodi Financial Times, početkom marta za jedan američki dolar trebalo je po službenom kursu dati čak 150 rubalja nakon što su američke i evropske sankcije odsjekle Rusiju od globalnog sistema plaćanja te zamrznule polovinu devznih rezervi vrijednih preko 600 milijardi dolara.
U svega nekoliko dana ruska valuta vrijedila je upola manje nego prije brutalne agresije na Ukrajinu. Međutim, u posljednjih mjesec dana primjetan je tihi, ali neprestani uspon vrijednosti rublje, pa je krajem prošloge sedmice kurs iznosio 81,7 rubalja za dolar, piše Poslovni.hr.
To je ugrubo podjednaka vrijednost kao i 23. februara. Ekonomisti dio oporavka pripisuju činjenici kako uprkos izbijanju ratnih operacija nije prekinut dotok plina i nafte u Evropu.
Banke ostale netaknute
No, ključne su bile kapitalne kontrole, tvrdi Oleg Vjugin, predsjednik Nadzornog odbora Moskovske berze te bivši zamjenik guvernera centralna banke. Kako pojašnjava za FT, vrlo brzo je postalo nemoguće koristiti dolare u Rusiji ili iznositi devize.
Ruskim građanima zabranjeno je u idućih šest mjeseci podići više od 10.000 dolara u stranoj valuti ili više od tog iznosa iznijeti iz zemlje. Banka Rusije odmah je podigla ključnu kamatnu stopu na čak 20 posto te tako dala poticaj građanima da štede u domaćoj valuti umjesto da mijenjaju rublje za devize.
To je spriječilo da štediše poharaju banke te je tamošnji bankovni sistem ostao praktički netaknut. K tome, stranim investitorima je zabranjeno prodavati ruske vrijednosne papire. Valja naglasiti kako zapadne sankcije u jednom aspektu snažno idu Rusiji na ruku. Radi se o trgovinskom višku, tradicionalno snažnoj tački ruske ekonomije.
Naime, skok cijena energenata u kombinaciji s velikim padom uvoza stvaraju vrlo veliki trgovinski višak i obilje deviza u platnom bilansu, ističe Oleg Vjugin. Izvoz nafte čini trećinu ruskih budžetskih prihoda i trenutne globalne cijene daju Rusiji najpovoljniju poziciju od “vrhunca nafte” 2008. godine, kažu Elina Ribakova i Robin Brooks, ekonomisti Instituta za međunarodne finansije.
– Čak i ako Rusija isporučuje manje nafte zbog zapadnih sankcija, Putin i dalje ima veliki priljev čvrste valute – ističe taj dvojac.
Ribakova procjenjuje da bi ruski trgovinski višak ove godine mogao dosegnuti između 200 i 250 milijardi dolara, u odnosu na lanjskih 120 milijardi dolara.
Prebacivanje posla
To bi značilo da Rusija može obnoviti devizne rezerve koje su joj trenutno zamrznute za samo godinu dana. Valja podsjetiti kako su ruske kompanije koje dio prihoda ostvaruju u inostranstvu morale 80 posto deviznih prihoda pretvoriti u prihode u rubljama.
Time je Kremlj praktički prebacio posao stabiliziranja valute na korporativni sektor, ističu analitičari. Prema podacima Banke Rusije, Centralna banka je u prva dva radna dana od početka invazije utrošila umjerenih 1,2 milijarde dolara na stabilizaciju kursa.
Od tada nije intervenisala na tržištu. U prilog jačanja kursa ide i zadnji Putinov zahtjev da zapadne države plaćaju isporučeni plin u rubljama. Međutim, oporavak kursa maskira činjenicu da će sankcije snažno unazaditi rusku ekonomiju. Elina Ribakova procjenjuje da će BDP ove godine pasti 15 posto čime će biti izbrisano posljednjih 15 godina rasta.
– Kurs je dio političkih napora kako bi se pokazalo da sankcije ne funkcioniraju. Ali to nije pravi pokazatelj. Koliko god vrijedila rublja danas, sutra ili iduće godine, Putin je Rusiju pretvorio u međunarodnog izopćenika – kaže Timothy Ash, eknomist BlueBay Asset Managementa.