Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za “Nezavisne” poručio je da očekuje da rješenja dođu iz BiH, ali je naglasio da je spreman iskoristiti bonska ovlaštenja ukoliko država bude ugrožena.
Rekao je da ostaje optimista da će se razgovorom o svim otvorenim pitanjima naći zajednička rješenja, te da treba sarađivati na bazi povjerenja. Kristijana Šmita ne priznaju u RS, a on ističe da uprkos tome dobija mnogo više prijateljske podrške iz tog bh. entiteta nego što bi neki mogli zamisliti.
Zakon o negiranju genocida
Na pitanje kako komentariše to što ljudi u RS zakon o negiranju genocida vide kao nešto što bi moglo imati posljedice po RS, Šmit ističe da mu je žao što se to interpretiralo na pogrešan način.
– Posmatrano sa aspekta sadržaja, zakon u stvari pruža odgovor na evropske standarde, dakle da se nikakvi ratni zločini ne glorifikuju. Ja kao Nijemac moram reći da to stvarno ima određenu vrijednost. To ne treba posmatrati kao ekskluzivnu zakonsku regulativu za period 1992-1995. Desilo se mnogo toga ružnog i to se moralo učiniti. Na tome se mora raditi, na tome je i Tribunal radio. Smatram da na ovaj zakon odgovor treba dati bh. parlament, Parlamentarna skupština (PS) BiH. Moj prijedlog je da zakon poništim kada PS napravi vlastiti zakon, a to još nije učinjeno. Ja mogu samo da apelujem da se radi na prevazilaženju prošlosti. Znam da to nije jednostavno – odgovorio je Šmit.
– Problem u BiH je što se većina političara, uglavnom gospode, ponaša kao da oni čine državu. Upravo kad je riječ o pregovorima, ja sam predložio da tamo gdje je navodno nešto spriječeno ili ako nešto ne funkcioniše, da se o tome razgovara, a ne da se odmah dovodi u pitanje egzistencija i spominju nekakve više sile.
Ja sam rekao, hajde da riješimo tu i tu stvar na nivou entiteta ili ovaj drugi dio na nivou države. Nije to nikakav vražiji posao. Ovdje u BiH nažalost mnogi političari to koriste da izvuku neku korist za sebe. Oni plaše ljude, dijelom čak tvrde lažne stvari. Rekao sam, hajde da sjednemo zajedno i da razmislimo kako možemo riješiti određena pitanja. To nisu stvari koje moraju doći iz međunarodne zajednice, to su stvari koje moraju doći iz BiH. Moraju se riješiti u političkim krugovima – dodao je.
Uloga Rusije
Šmit je rekao da se mora razgovarati o svim pitanjima, kao što je ono oko raspodjele imovine. Visoki predstavnik je upitan ima li i nakon Ukrajine mjesta za ulogu Rusije u BiH.
– Rusija mora definisati ne samo svoju ulogu. Rusija je sada agresorska sila koja napada jednu slavensku državu i tamo ubija ljude. Mislim da će trebati da prođe još neko vrijeme da se o tome može razgovarati. Naravno da imam razumijevanja za emotivne veze prema Rusiji, ali ću si dozvoliti da postavim pitanje gdje idu mladi ljudi iz RS? Da li idu u Austriju, Njemačku, Švicarsku, ili u Rusku Federaciju – odgovorio je.
Neka se niko ne zavarava
Visoki predstavnik u našoj zemlji ističe da se određena pitanja moraju riješiti unutar domaćih političkih krugova.
– Da li bismo se prvo mogli dogovoriti da dame i gospoda koji su bili u Neumu, Sarajevu, jednom dođu do neke odluke jer mi je stvarno teško da nakon 14 godina razgovora o izborima, aprilskih paketa i raznih drugih dogovora shvatim da je bilo nemoguće doći do rješenja. Ja znam da to nije jednostavno, u ovoj temi RS nije u prvom planu, to je više između Hrvata i Bošnjaka… – kazao je i dodao:
– U međuvremenu, ipak mogu reći da mogu donijeti vlastiti sud i nije baš da u svakom momentu ili svaki dan želim koristiti bonska ovlaštenja. Ali kad vidim da su ugrožene strukture ove zemlje, onda sigurno neću oklijevati da ih upotrijebim. Nije to više period kada je bio Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), ali naravno da ću reagovati u korist zemlje. Kad je riječ o Izbornom zakonu, ipak mislim da rješenja moraju doći od strane domaćih autoriteta.
Dodao je da su njegova bonska ovlaštenja u ladici i da zna kako je otvoriti.
– Neka se niko ne zavarava. Nisam tu da bih uživao u ispijanju kafica u Sarajevu, nego da bih radio – poručio je Šmit, između ostalog, u intervjuu za Nezavisne novine.
