Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je njegova zemlja dogovorila novi trogodišnji ugovor o opskrbi plinom s ruskim državnim dobavljačem energije Gazpromom. Vijest je stigla u nezgodno vrijeme. Vučić je time zadao novu glavobolju zapadnom antiputinovskom savezu, a posebno Europskoj uniji, komentira CNN.
S druge strane kontinenta čelnici država EU zaglibili su u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno navečer u ponedjeljak, uključuje djelomičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU. Međutim, kako bi svi pristali na sankcije, Bruxelles je bio prisiljen napraviti izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak.
Srbija ključna zemlja EU za širenje
Iako Srbija nije članica EU, dio je plana proširenja EU koji uključuje i neke njezine susjede. EU se namjerava proširiti na istok i vidi zapadni Balkan kao ključ europske sigurnosti, što je još više naglašeno u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu. Od ovih balkanskih država, Srbija se posebno smatra ključnom iz brojnih razloga. Njena veličina, stanovništvo i geografski položaj čine je glavnim akterom geopolitike u regiji. Ako želite razgovarati o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, trebat će vam srpska vlada za stolom.
Međutim, Srbija se također jako oslanja na Rusiju kada je u pitanju plin. Ona također vojno surađuje s Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne koristi od svog odnosa s Rusijom, a čak i ako u bližoj budućnosti postane članica EU, neće htjeti spaliti svoje mostove s Kremljom.
Važnost Srbije
To stvara dvije istodobne stvarnosti za EU koje, kada se smjeste jedna pored druge, prilično je teško pomiriti.
Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekt proširenja EU, kojim se nastoji ojačati i proširiti europske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Također je toliko velika i važna da može u isto vrijeme sklapati poslove s Rusijom, Kinom i EU – kako god smatra prikladnim – i dalje biti zjenica oka Bruxellesa. To bi se ipak moglo promijeniti.
Iako je Srbija podržala nekoliko rezolucija UN-a kojima se osuđuje ruska invazija, nije sankcionirala Moskvu niti se uskladila s Bruxellesom po pitanju sankcija protiv Moskve. A to je nešto što se od država kandidata za članstvo očekuje da učine. Novi ruski plinski sporazum, strahuju neki dužnosnici EU i analitičari, mogao bi biti korak predaleko za neke zemlje članice EU.
“Ako bude zaključen, sporazum bi uništio nade onih koji su vidjeli priliku za smanjenje ruskog utjecaja u regiji”, rekao je Filip Ejdus, izvanredni profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Beogradu.
