Proizvodnja električne energije iz hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i ovog ljeta pokazuje koliko je domaći elektroenergetski sistem zavisan od vremenskih i hidroloških prilika. Dugotrajni periodi bez značajnijih padavina, visoke temperature i smanjeni dotoci rijeka direktno utiču na količinu električne energije koju hidroelektrane mogu proizvesti. Aktuelna situacija posebno je vidljiva na Neretvi. Iz Elektroprivrede BiH početkom augusta upozorili su da se nivo akumulacije HE Jablanica nalazi ispod očekivanog planskog stanja za ovo doba godine, kao posljedica nedovoljnih padavina i smanjenih prirodnih dotoka tokom perioda od marta do jula. Uprkos nepovoljnoj hidrologiji, iz kompanije poručuju da snabdijevanje potrošača nije ugroženo. U ljetnom režimu hidroelektrane se više koriste za pokrivanje vršnih opterećenja i stabilizaciju elektroenergetske mreže, dok se nedostatak hidroenergije nadoknađuje većim angažovanjem termoelektrana.
Jablanica ključna za hidroelektrane nizvodno
Posebno je važna uloga akumulacije HE Jablanica jer njeno stanje utiče i na rad nizvodnih elektrana. Akumulacije HE Grabovica i HE Salakovac imaju dnevni karakter i direktno zavise od količine vode koja se ispušta iz Jablanice. Njihovo trenutno stanje ocijenjeno je zadovoljavajućim, ali bez dovoljnog dotoka u Jablanicu mogućnosti cijelog sistema postaju ograničenije. Koliko su ove elektrane značajne pokazuju i njihovi kapaciteti. Grabovica raspolaže instaliranom snagom od 117 MW, uz prosječnu godišnju proizvodnju od oko 260 GWh, dok Salakovac ima 208,5 MW instalirane snage i prosječnu godišnju proizvodnju od približno 357 GWh. Hidroelektra ne Jablanica, Grabovica i Salakovac u godinama s lošijom hidrologijom učestvuju s oko 20 posto u ukupnoj proizvodnji Elektroprivrede BiH, dok u hidrološki povoljnim godinama njihov udio može dostići oko 30 posto. To najbolje pokazuje koliko nekoliko kišnih ili izrazito sušnih mjeseci može promijeniti energetski bilans kompanije.
EP HZHB još zavisnija od vode
Uticaj hidrologije još je izraženiji kod Elektroprivrede HZ HB, čiji se proizvodni sistem u velikoj mjeri oslanja upravo na hidroenergiju. Prema ranijim podacima, čak 92 posto proizvodnje ove kompanije tokom 2024. godine dolazilo je iz hidroelektrana, zbog čega su sušne godine posebno veliki finansijski rizik. Posljedice se već osjećaju. U trogodišnjem planu poslovanja EP HZ HB upravo su dvije uzastopne nepovoljne hidrološke godine navedene kao jedan od ključnih razloga slabijih finansijskih rezultata, jer je manjak vlastite proizvodnje potrebno nadoknađivati kupovinom električne energije na tržištu. To stvara jednostavnu ekonomsku računicu: kada ima dovoljno vode, hidroelektrane mogu proizvoditi relativno jeftinu električnu energiju. Kada dotoci značajno padnu, proizvodnja se smanjuje, a nedostajuće količine moraju se osigurati iz drugih izvora ili kupovati na tržištu, gdje cijene mogu biti znatno više.
Hidroelektrane nisu važne samo zbog količine struje
Vrijednost hidroelektrana ne ogleda se samo u ukupno proizvedenim megavat-satima. One mogu veoma brzo povećavati ili smanjivati proizvodnju, zbog čega imaju važnu ulogu u održavanju stabilnosti elektroenergetskog sistema i pokrivanju naglih promjena potrošnje. Upravo zato smanjeni dotoci predstavljaju dvostruki problem – proizvodi se manje jeftine električne energije, ali se istovremeno smanjuje prostor za fleksibilno upravljanje elektroenergetskim sistemom.
Aktuelna suša još jednom pokazuje i važnost diversifikacije domaće proizvodnje. Elektroprivreda HZ HB, primjerice, u periodu 2026–2028. planira značajna ulaganja u nove solarne i vjetroelektrane, čime bi dugoročno trebala smanjivati gotovo potpunu zavisnost od hidroloških prilika. Voda će i dalje ostati jedan od najvažnijih energetskih resursa Bosne i Hercegovine, ali sve češće sušne godine pokazuju da se proizvodnja električne energije više ne može planirati računajući na hidrološke obrasce iz prošlosti.
