Čelnici Europske unije spremaju se za veliku krizu u opskrbi plinom koja bi mogla rezultirati zamrzavanjem čitavih sektora gospodarstva, dok raste bojazan da će glavni plinovod kojim ruski plin stiže u Europu biti zauvijek zatvoren, piše Politico.
Scenarij po kojem bi bogate europske zemlje morale racionalizirati potrošnju energije – pa čak i odlučiti koje ključne industrije isključiti – opasno se približio u ponedjeljak kad je protok prirodnog plina u Europu preko plinovoda Sjeverni tok pao na nulu. Zaustavljanje protoka plina je dio planiranog desetodnevnog prekida rada zbog održavanja, ali analitičari i dužnosnici zabrinuti su da bi ruski Gazprom, koji je već prekinuo ili ograničio opskrbu plinom za 12 zemalja EU-a, mogao odlučiti ne aktivirati plinovod Sjeverni tok nakon završetka radova.
Takav bi potez gospodarstvo poput njemačkog gurnuo još dublje u krizu, a dužnosnici u Berlinu upozoravaju da bi industrijama koje trebaju puno energije moglo biti plaćeno da smanje potrošnju u okviru onoga što je njemački vicekancelar Robert Habeck nazvao ‘scenarijem iz političke noćne more‘.
Sve oči sada su uprte u plinovod Sjeverni tok.
– Što će se dogoditi nakon održavanja? Kako će to poslije izgledati? To je ono što će svi slijediti, rekao je Ed Cox, voditelj globalnog odjela za ukapljeni prirodni plin (LNG) u tvrtki za istraživanje robe ICIS.
Neki analitičari tvrde da Rusija vjerojatno neće ponovno otvoriti plinovod i da će naći izgovore da ga zadrži zatvorenim nakon desetodnevnog održavanja.
– Ovaj je scenarij ‘prilično vjerojatan‘, smatra Alexander Gabuev, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir u Washingtonu, i kaže da je potpuno obustavljanje opskrbe Europe plinom ključan alat ruskog predsjednika Vladimira Putina za stvaranje podjela u Europi oko Ukrajine uoči zime, kada će se posljedice nestašice plina najviše osjetiti.
– Plin je očito karta na koju Kremlj igra, rekao je Gabuev.
Francuski ministar financija, Bruno Le Maire, kazao je da je potpuno zatvaranje dotoka ruskog plina u Europu “najvjerojatnija opcija”, te da se zemlje moraju “pripremiti na tu bitku”. Dužnosnici EU-a u Bruxellesu će 20. srpnja objaviti plan spremnosti za zimu kojim će se pokušati osigurati da zemlje imaju dovoljno plina da prebrode zimu. Ali detalji plana zasad nisu poznati.
– Situacija je očito ozbiljna i moramo biti spremni za svaku mogućnost, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije.
Ostale opcije koje se razmatraju uključuju spašavanje energetskih tvrtki, preuzimanje kontrole država nad elektranama i racionaliziranje potrošnje plina za industriju.
Balansiranje na rubu
Stanje uzbune koje je zahvatilo Pariz i Berlin daleko je od optimističnog raspoloženja otprije tri mjeseca u Bruxellesu, kada su najviši dužnosnici najavili koordinirano odustajanje od ruskog plina i smanjenje ovisnosti za dvije trećine do kraja ove godine.
– Nije lako, ali je izvedivo, rekao je tada izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
EU je već propustila dostići taj ambiciozni cilj te je do 16. lipnja već uvezla više ruskog plina nego što je planirano proračunom za ovu godinu – čak i kada se uzme u obzir ruski prekid opskrbe nekim zemljama EU-a i usporavanje isporuke drugima. Za sada, europski trgovci plinom pažljivo prate dok se Sjeverni tok gasi zbog godišnjeg remonta.
Panika se nakratko ponovno rasplamsala u ponedjeljak kada je talijanski Eni, velika energetska kompanija, kazao da su isporuke od Gazproma pale s 32 milijuna kubičnih metara dnevno na 21 milijun. No smanjena opskrba bila je povezana sa zatvaranjem Sjevernog toka, a ne, kako su se neki bojali, dodatnim smanjenjem ruskih isporuka preko drugih plinovoda koji prolaze kroz Ukrajinu ili preko plinovoda Turkstream koji prolazi kroz Bugarsku.
Unatoč tome, Rusija je prethodnih godina kompenzirala smanjenu opskrbu tijekom održavanja Sjevernog toka, usmjeravanjem više plina drugim rutama. Ove se ove godine nije dogodilo – barem zasad. Dok invazija na Ukrajinu traje, Rusija koristi opskrbu energijom kao adut za pregovaranje kako bi pokušala razoriti jedinstvo Zapada i postići ukidanje sankcija protiv Moskve.
U petak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov spomenuo mogućnost ‘povećanja‘ količina plina koji prolazi kroz Sjeverni tok počevši od 21. srpnja, ali samo ako Kanada dopusti povratak plinske turbine koja je ključna za rad Sjevernog toka, a koja je trenutno na popravku u Montrealu.
U e-mailu upućenom POLITICO-u, kanadsko ministarstvo prirodnih resursa potvrdilo je da će ta zemlja odobriti povratak ukupno šest turbina za Sjeverni tok u sklopu te jednokratne iznimke u provođenju sankcija. Berlin i SAD su pohvalili potez, ali Kijev se razbjesnio, nakon što su ranije nagovorili Ottawu da ne vrati dijelove.