Vodosnabdijevanje Gradačca do sada je bilo neuredno. Mnogi su bili primorani s različitih izvorišta nabavljati vodu upitne kvalitete. Izgradnjom više od 90 kilometra vodovoda i prečistača njihovi problemi su postali prošlost. Da nije bilo kredita EBRD-a još uvijek bi imali isti problem. Dotrajala vodovodna infrastruktura ne predstavlja problem samo u Gradačcu. Vodosnabdijevanje Gradačca decenijama je građanima bila najveća briga. Redukcije su bile svakodnevne, a mnogi nisu bili priključeni na vodovodnu mrežu. Gradačac je postao prvi bh. grad u kojem su azbestne cijevi izbačene iz upotrebe.
“Nažalost, imamo podatke koji nisu reprezentativni kada govorimo o broju oboljelih s ovog područja od različitih bolesti koji mogu biti povezani i s azbest-cementnom mrežom”, ističe gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić.
“Broj domaćinstava na našoj mreži bio je donedavno 5.500, a sad je 7.000 s izgradnjom vodovoda u južnom dijelu općine”, navodi Damir Okanović, direktor JP Komunalac d.d. Gradačac.
Iako zvaničnih podataka o štetnosti za zdravlje azbesta u vodosnabdijevanju nema – stav struke se ne razlikuje bitno od evropskih strandarda.
“Da bi se isključili svi mogući potencijalni rizici na zdravlje stanovništva, poruka je da se ide ka zamjeni azbestno-cementnih cijevi”, kaže dr. Aida Vilić Švraka, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u ZZJZ FBiH.
Kvalitet života građana poboljšalo je ulaganje u izgradnju kanalizacione mreže i prečistač otpadnih voda.
“S ranijom tehnologijom nismo mogli dostići kvalitet vode kakav je zahtijevala Evropska unija, ali sad je to potpuno uredu”, naglašava Rasima Novalić, tehnolog na postrojenju otpadnih voda Gradačac.
Da nije bilo kredita Evropske banke za obnovu i razvoj te ulaganja švedske i češke vlade, kao i podrške Investicijskog okvira za zapadni Balkan, ne bi bilo ni napretka u Gradačcu.
“EBRD je Gradačcu dao kredit u iznosu od šest miliona eura za investicije u sistem vodosnabdijevanja, čime je omogućeno priključivanje oko 20.000 dodatnih domaćinstava u sistem”, istakla je direktorica Ureda EBRD-a u BiH Manuela Naessl.
“Dva miliona grant sredstava iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan je odobreno za projekt, vezano, konkretno, za zamjenu azbestno-cementnih cijevi”, objašnjava koordinatoricaza WBIF-a u DEI Sabina Dizdarević.
Osim što se ulaganje u vodosnabdijevanje Gradačca pokazalo zdravstveno opravdano, uz to je i profitabilnije.
“Ugovori koje firme potpisuju sa svojim saradnicima iz EU bazirani su, prije svega, i na ispravnom tretmanu otpadnih voda”, ističe Dervišagić.
Bez ulaganja i kredita EBRD-a vodosnabdijevanje i glavnog bh. grada bilo bi upitno. Dotrajala infrastruktura nije mogla odgovoriti sve većim potrebama stanovništva zbog čega su redukcije bile česte a gubici veći od 70 posto.
“Mi bismo sada, prema novom tenderu koji je okončan, trebali oko 50 novih trasa da zamijenimo u Kantonu Sarajevo”, naglašava ministar komunalne privrede, infrastrukture i zaštite okoliša KS-a Enver Hadžiahmetović.
Najobimniji posao tek predstoji. Dugoročno – za adekvatno vodosnabdijevanje potrebno je implementirati zatjevan projekat koji će omogućiti veće uštede vode, ali i energije.
“92 posto vode pumpamo sa Sarajevskog polja, umjesto da vodu koja dolazi s okolnih planina dostavljamo gravitacijski u naše rezervoare”, objašnjava Hadžiahmetović
Vodu iz azbestno-cementnih cijevi piju i Sarajlije. Više od 130 kilometara cjevovoda izgrađeno je od ovog materijala.
“Pripreman je ‘Program zamjene cjevovoda od azbestcementnog materrijala za period 2008-2010. godina’. Programom se podrazumijevala izrada projektne dokumentacije i zamjena oko 80 km cjevovoda. U navedenom periodu zbog finansijske situacije preduzeća i Vlade Kantona Sarajevo izvršena je zamjena ukupno 14 km cjevovoda. Od 2019. godine do danas zamijenjeno je ukupno 13 kilometara cjevovoda od azbestcementa”, navode iz KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo.
“Veliki je rizik samo prisustvo tih cijevi kada one se raspadnu, oštete i razbiju, kada se vrši renoviranje zgrada ili bilo kakvi iskopi da azbestna vlakna dospiju u zrak”, upozorava dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Direktivom Evropske unije o kvalitetu vode uvedeni su standardi za upotrebu materijala koji su u dodiru s vodom za piće. Od kvaliteta bh. stanovništvo više brinu česte redukcije vode, što se u zemlji koja je među vodećim po vodnim resursima u Evropi čini nevjerovatnim. Imajući u vidu do sada neznatna budžetska ulaganja u rješavanje ovog problema i zamjenu dotrajale infrastrukture – sve je jasnije.
