Papa Franjo prvi je poglavar Katoličke crkve koji će posjetiti Bahrein, pri čemu se on nada da će putovanjem učvrstiti veze s islamom, a drugi se nadaju da će progovoriti o kršenju ljudskih prava u toj zaljevskoj zemlji. Posjet od četvrtka do nedjelje, koji je 39. međunarodno putovanje tijekom Franjinog pontifikata, događa se tri godine nakon njegovog povijesnog putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate 2019., gdje je potpisao muslimansko-kršćanski manifest za mir.
Međutim, neke skupine za ljudska prava sada se nadaju da će Franjo izvršiti pritisak na bahreinskog sunitskog vođu, kralja Hamada bin Isu Al-Kalifu, da zaustavi represiju nad šijitskim muslimanima u zemlji, iako je pitanje ljudskih prava u susjednom Kataru privuklo više pozornosti posljednjih mjeseci uoči Svjetskog prvenstva u nogometu.
Sastaje se s velikim imamom džamije Al-Azhar
Osamdesetpetogodišnji Papa je za vrijeme svog pontifikata stavio kontakte s muslimanima na listu prioriteta. Posjetio je Egipat 2017. i Irak prošle godine, obećavši međuvjerski dijalog s vodećim muslimanskim klericima. U petak se Franjo u Bahreinu planira sastati s najvišim autoritetom sunitskog islama šeikom Ahmedom al-Tajebom, velikim imamom prestižne kairske džamije Al-Azhar koja je jedan od najvažnijih centara za proučavanje islama.
Oni su potpisali zajednički dokument u Abu Dhabiju u veljači 2019. kojim se obvezuju na međuvjerski suživot između kršćana i muslimana. Taj je posjet bio prvi posjet jednog pape zemlji Perzijskog zaljeva. Franjo će se također sastati s Muslimanskim vijećem starijih sa sjedištem u Abu Dhabiju. Na dnevnom će redu biti muslimanske zajednice na zapadu, humanitarne krize, klimatska pitanja te odnosi muslimana i kršćana.
Vjerska tolerancija?
Vrhovni poglavar 1.3 milijarde svjetskih katolika, koji će tijekom putovanja vjerojatno biti u invalidskim kolicima zbog bolova u koljenima, predvodit će u petak ekumensku molitvu u pećinskoj katedrali Gospe od Arabije u Avaliju. Katedrala otvorena u prosincu, koja može primiti više od 2000 ljudi, izgrađena je za oko 80.000 katolika u Bahreinu. Riječ je uglavnom o radnicima iz južne Azije, odnosno iz Filipina i Indije.
Bahrein se, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati, smatra relativno tolerantnijom arapskom zemljom u usporedbi s ultrakonzervativnom sunitskom silom Saudijskom Arabijom koju skupine za ljudska prava opetovano prozivaju zbog kršenja ljudskih prava. Apsolutistička monarhija ne priznaje slobodu vjeroispovijesti i zabranjuje sve nemuslimanske vjerske objekte.
Ipak, nevladine organizacije kritiziraju diskriminaciju, represiju i zlostavljanje koje nad šijitima provodi sunitska elita Bahreina, kao i represiju nad opozicijom i aktivistima. Neprofitna organizacija Amerikanci za demokraciju i ljudska prava u Bahreinu napisala je ovog mjeseca da su zakoni o vjerskoj slobodi u zemlji “samo čin prevare, otisnut na papiru kao sredstvo za bahreinsku vladajuću obitelj da pristupi blagodatima prijateljstva s moćnijim svjetskim vođama i zamagli bijedu koju proizvodi njihovo kršenje ljudskih prava”.
Problem diskriminacije protiv bahreinskih šijita
Organizacija je pozvala Papu – koji je zauzimanje za marginalizirane ljude učinio obilježjem svog papinstva – da skrene pozornost na “raširenu diskriminaciju” protiv bahreinskih šijita. U ponedjeljak je Human Rights Watch objavio izvješće u kojemu se dokumentira “ciljana marginalizacija oporbenih figura” u Bahreinu od prodemokratskih prosvjeda 2011. do danas.
Organizatori godišnje utrke Formule 1 u Bahreinu također su često bili kritizirani zbog situacije s ljudskim pravima u toj zemlji. Grand Prix je otkazan 2011. zbog represije nad prosvjednicima. Nedugo nakon Franjinog posjeta Bahreinu počet će Svjetsko nogometno prvenstvo kasnije u obližnjem Kataru, pri čemu je u središtu pozornosti odnos katarskih vlasti prema radnicima migrantima s niskim primanjima, ženama i LGBTQ zajednici.
Papa s vjernicima u Bahreinu
Papa će u subotu predvoditi misno slavlje u drugom po veličini bahreinskom gradu Riffi pred očekivanih 28.000 vjernika, prema svećeniku Charbelu Fayadu.
“Sretni smo što vidimo mnogo kršćana iz regije”, rekao je za AFP dodavši da očekuje vjernike iz drugih zaljevskih zemalja.
Papa, koji završava svoje putovanje u nedjelju u Manami na molitvi s katoličkim svećenstvom, posjetio je više većinski muslimanskih zemalja tijekom svog pontifikata, uključujući Jordan, Tursku, Bangladeš, Maroko, Irak, Bosnu i Hercegovinu te nedavno u rujnu Kazahstan.
