Velike tehnološke kompanije smanjuju troškove a u to obično spada i smanjenje broja zaposlenih. I Amazon očito želi ukinuti 10.000 radnih mjesta. Iz najveće svjetske online-trgovine je najavljena serija otpuštanja. Prijašnja nagađanja medija u petak je na službenoj internetskoj stranici kompanije potvrdio i sam šef Andy Jassy. Najveći dio otpuštanja odnosi se na elektronski sektor Amazona, poput elektronskog čitača Kindle. Time se Amazon priključuje nekolicini drugih velikih tehnoloških kompanija koje su proteklih dana to isto učinile.
„Mi, naravno, svjedočimo značajnom usporavanju rasta u cijeloj branši, barem u onim dijelovima koji su u velikoj mjeri ovisni od krajnjih potrošača i shodno tome se, zbog visoke inflacije, suočavaju sa smanjenom potrošnjom”, kaže Chris-Oliver Schickentanz, glavni strateg za investicije u Capitell-u, društvu za upravljanje investicijskim fondovima. Zbog toga, kako kaže, kompanije sada pokušavaju smanjiti troškove.
I Elon Musk, novi vlasnik Twittera, želi otpustiti tisuće zaposlenih. Twitter ima isti problem, smatra Schickentanz: „To je poslovni model koji se hitno mora učiniti ekonomičnim.” Twitter je, kaže, možda imao i previše zaposlenih u prošlosti.
Poslovni modeli su uglavnom funkcionalni
„Različite velike tehnološke kompanije se pak ne mogu staviti u isti koš. No, one u principu imaju budućnost, jer spadaju u elementarnu opskrbu”, kaže Stefan Riße, strateg tržišta kapitala u društvu za upravljanje investicijskim fondovima Acatis.
I za deset godina će ljudi vrlo vjerojatno i dalje koristiti Google kao pretraživač ili Google Maps i gledati video sadržaje na YouTube-u:
“Tko vjeruje u to da ćemo za deset godina ponovo sve naručivati od njemačke kompanije Otto (tradicionalna kompanija koja je krenula s kataloškom prodajom op.ur.), a ne od Amazona?”
Na isti način, smatra on, za deset godina će Microsoft vjerojatno i dalje biti vodeći ponuđač operativnih sustava. Te kompanije su dosegle monopolistički položaj:
„To im također omogućava da formiraju cijene za svoje proizvode onako kako žele”.
Također će one, kako ističe, prije imati koristi od inflacije, jer imaju mogućnost da na druge prenesu to povećanja cijena.
Međutim, Riße navodi i jedan izuzetak: Facebookova krovna kompanija Meta. Osim WhatsApp-a, koji zbog nedostatka reklama ne ostvaruje prihode, Facebookovom koncernu pripada i Instagram. On donosi novac, ali je podložan duhu vremena, jer su mnogi korisnici, posebno mladi, sada prešli na TikTok platformu. A sam Facebook više gotovo i ne bilježi rast. Istovremeno, tržište je postalo skeptično po pitanju ideja osnivača Facebooka Marka Zuckerberga, koji želi implementirati „metaverzum”, odnosno spojiti digitalni i stvarni svijet, ideja koja je do sada progutala velike količine novca.
Nema internet balona
I Amazon se bori s visokim troškovima vezanim uz nova poslovna područja, jer njegove fizičke trgovine i zdravstvene usluge nisu imale očekivani poslovni uspjeh, a od Alexe, Amazonovog zvučnog asistenta, gotovo da do sada i nije bilo profita.
Ti poslovni modeli su pak dugoročno potpuno funkcionalni, kaže Robert Halver, strateg tržišta kapitala u Baader Bank, te ukazuje na dalju digitalizaciju:
“Još uvijek smo tek na početku. I u području robotike i Cloud Computing-a strojevi zamjenjuju nas ljude.”
Međunarodna konkurencija brine se za to da kompanije moraju postati efikasnije i virtualnije.
„To nema nikakve veze s internetskim balonom ili novim tržištem na početku milenija. Međutim, da bi tu bile uspješne, ove tvrtke bi također morale strukture svojih troškova staviti pod kontrolu.”
