Toplana Zenica – glavni izvor zagrijavanja Zeničana čiji je rad direktno vezan za Novu Željezaru Zenica nalazi se na prekretnici. Naime, Općinskom sudu u Zenici podnesen je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka.
Dana 04.05.2026. godine ovom Sudu podnesen je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad privrednim društvom „Toplana“ d.o.o. Zenica. Nova Željezara Zenica u statusu je pokrenutog prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka. Ročište radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka zakazano je za dan 25.06.2026. godine.
S obzirom na to da se grad do sada oslanjao na višak toplote iz Nove željezare – visokopećni plin – postavlja se pitanje šta ako tog plina više ne bude. Naime, kada se donosila odluka o izvoru toplote za gradsko grijanje u tom trenutku nije se pretpostavljalo da će doći od obustave proizvodnje u zeničkim pogonima, stoga ističu stručnjaci treba se hitno djelovati kako sa oktobrom radijatori u Zenici ne bi bili hladni – formirana je stručna radna grupa za izradu studije daljinskog grijanja u Zenici.
SAMIR LEMEŠ, dekan Politehničkog fakulteta UNZE, Eko Forum Zenica
“Mi se sad morao foksurati da se hitno nađe rješenje da se za narednu sezonu, uz postojeće kapacitete. Imamo grijanje vidjet ćemo po kojoj cijeni i ko će platit razliku, a da se istovremeno radi na traženju trajnog rješenja u kojem svakako treba da učestvuje i Federacija, zato što Federacija je imala kroist 20 godina integralne proizvodnje željezara. Imali samo štetu sad je vrijeme da i Zenica ima korist od Federacije, kako bi rješila problem koji je nastao gašenje integralne proizvodnje”.
JASMIN HALEBIĆ, profesor na Ekonomskom fakultetu UNZE-e i član radne grupe
“Tek u srednjem roku, nakon dvije i više godina, možemo razgovarti o tranformaciji sistema zagrijavanja. Pri tom je jako važno te scenarije osvijetliti i izračunati njihovu finansijku vrijednost, dakle napraviti tu kalkulaciju, jer znamo da zelene praktične energije nisu baš jeftine.”
Obustava integralne proizvodnje čelika osjeti se već i na privrednoj sceni grada. lokalne prevozničke firme – ističu od nekada 100 kamiona gotovih proizvoda dnevno danas je to samo 3 do 4 . Također Messer BiH koji ima jedinica za proizvodnju kisika u Zenici i djeuje u okviru kompleksa Nove Željezare Zenica privremeno je ugašena. IPK isitču imaju dovolje zalihe za sve koje snabdjevaju. Ipak, nakon što jedan grad izgubi veliki indsutrijski subjekt pitanje je kuda će radnici. Stoga do konačnog rješenja o svakom scenariju mora se razmišljati na vrijeme.
SAMIR ŠIBONJIĆ, ministar privrede ZDK
“Mi zasigurno imamo veliki broj preduzeća koja su se razvijala zahvaljujući željezari Zenica i izrasli su u respekatbilne firme. One zasigurno su spremne da prime određeni broj randika, međutim najbolje rješenje bi bilo da se odmah krene u realizaciju svega onog što je navedno. Ja osim što dolazim iz privrede, ja dolazim iz Zavidovića i znate kako je ugašena Krivaja i ja ne vjerujem u obećanja, vjerujem u konkretna djela.”
JASMIN HALEBIĆ, profesor na Ekonomskom fakultetu UNZE
“Nekada su previše optimsitične predpostavke da su radnici svi isti, homogeni, u smislu da ako u jednoj indutriji dođe do problema da će radnici biti preuzeti od strane druge indsutrije, koja može da dođe u povllmiju tržišnu poziciju. To ne ide tako i ne ide u kratkom roku”
U suštini ovaj problem hiljade radnih mejsta i upitnosti sistema grijanja – jasno je, nadilazi jedan grad – stoga rješavanje ovog pitanje mora podrazumjevati i one koji su prihodovali od rada zeničke indsutrije čelika.
