Američka vlada na putu je da moguće već ovog mjeseca dostigne granicu zaduživanja od 31,4 hiljade milijardi dolara, ranije utvrđenu u Kongresu, a njeno podizanje će očekivano dovesti do spora predsjednika Joea Bidena i nove republikanske većine u Predstavničkom domu. To će biti i test za sposobnost obje stranke da djeluju u podijeljenom Kongresu, i uticati na stanje već krhke globalne ekonomije.
Jednom kada federalna vlada dostigne limit do kojeg može da se zadužuje – što bi moglo da se dogodi narednih nekoliko nedjelja ili kasnije – Sekretarijat za finansije neće biti u mogućnosti da plaća pristigle obaveze bez odluke Kongresa. Sekretarijat planira da primijeni takozvane “vanredne mjere” da obezbijedi nastavak funkcionisanja vlade.
Međutim, kada istekne rok tim mjerama, vjerovatno sredinom ljeta, vlada bi mogla da dođe u situaciju da ne mođe da podmiruje finansijske obaveze, ako se članovi Kongresa i predsjednik ne dogovore da podignu granicu zaduživanja. Očekivani spor oko tog pitanja predstavljaće novu realnost za Bidena i njegovu Demokratsku stranku, koji su protekle dvije godine imali kontrolu nad svim polugama vlasti.
Bijela kuća saopštila je da neće dozvoliti da javni dug zemlje bude podređen zahtjevima republikanaca. Međutim, nakon što je novi predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy bio primoran na ustupke “tvrdoj” struji u svojoj stranci da bi bio izabran na taj položaj, postavlja se pitanje da li će moći da sklopi bilo kakav dogovor da bi se spor riješio.
McCarthy, koji je za predsjedavajućeg izabran tek poslije 15 krugova glasanja i velikog kompromisa sa ultrakonzervativnim republikancima, rekao je da će njegove kolege pristati da podignu granicu zaduživanja samo ako se smanje budžetski troškovi. McCarthy je rekao da je razgovarao sa Bidenom o podizanju limita za zaduživanje i da je predsjedniku rekao da “ne mora da dođe do toga” – misleći na zatvaranje federalne vlade zbog nivoa zaduživanja.
“Ovo je trenutak da promijenimo ponašanje”, rekao je McCarthy u utorak za kablovsku mrežu Fox News.
Međutim, novi predsjedavajući Predstavničkog doma nije direktno upozorio da će republikanci u donjem domu Kongresa odbiti da usvoje godišnje budžete za finansiranje vlade, kao što se to dogodilo prije više od deceniju tokom ranijeg spora o oko podizanja granice zaduživanja.
“Razmotrićemo svaki potrošeni dolar”, poručio je McCarthy.
Posljedice izostanka dogovora su velike. Prema ranijim procjenama, zemlja bi bila u dubokoj recesiji ako bi došla u situaciju da ne može da isplaćuje dugove, u trenutku kada je globalni rast već usporen, a SAD i veći dio svijeta suočeni sa velikom inflacijom zbog pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu. Bijela kuća je isključila mogućnost donošenja uredbe da se spriječi neisplaćivanje finansijskih obaveza.
“Kongres će morati da podigne granicu zaduživanja, bezuslovno. Pokušaji da se to pitanje iskoristi kao sredstvo uticaja neće dati rezultate”, rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Perre.
U Kongresu, republikanski kongresmen iz Texsa Chip Roy, pripadnik esktremno desnog krila Republikanske stranke i oštar kritičar vladine potrošnje, nije odbacio mogućnost smjene McCarthyja ako ne ispuni obećanje da će tražiti smanjenje budžetskih troškova kao uslov za povećanje granice zaduživanja.
Republikanski lideri u Predstavničkom domu upoređuju granicu zaduživanja sa limitom do kojeg pojedinac može da se zadužuje na kreditnoj kartici i obećavaju da će “primijeniti mehanizme da se spriječi stalno prekoračenje duga”. Bilo koji pokušaj kompromisa sa republikancima mogao bi da primora Bidena da promijeni svoje prioritete, bilo da je riječ o povećanju budžeta Poreske službe (IRS) da bi se osiguralo da bogatiji Amerikanci isplaćaju svoje poreske obaveze ili o programima za djecu i siromašne.
Teško je utvrditi tačan datum kada bi vlada mogla da dostigne limit do kojeg može da se zadužuje, s obzirom na to da se broj isplata razlikuje od dana do dana. Prema trenutnim podacima, limit bi mogao da bude dostignut najranije ove nedelje ili najkasnije u martu. Kada Sekretarijat uvodi vanredne mjere da osigura funkcionisanje vlade, može da obustavi doprinose za penzione fondove ili da pozajmi novac sa drugih računa, da bi imao gotovinu za plaćanje dospjelih obaveza.
Sekretarijat je te mjere prvi put preduzeo 1985. godine, i koristio ih najmanje 16 puta od tada – prema podacima organizacije Komitet za odgovorni federalni budžet. Ako vlada dođe u situaciju da ne može da plaća obaveze, očekuje se krah finansijskih tržišta. Nekoliko miliona radnika bi moglo da bude otpušteno, a svijet da trpi posljedice krize više godina.
U svakom slučaju, članovi Kongresa znaju za rizike po životni standard građana širom zemlje, na koje su ekonomisti više puta upozorili. U izvještaju Sekretarijata za finansije iz 2013. godine, u kojem pominje zastoj u podizanju granice zaduživanja 2011 – kada su republikanci osvojili većinu u Predstavničkom domu – ističe se da ti sporovi mogu da doprinesu dugotrajnim posljedicama po finansijska tržišta, te da je povjerenje biznisa i potrošača palo na nivoe obično prisutne tokom recesije.
“Bili su potrebni mjeseci za povratak povjerenja, iako na kraju vlada nije došla u situaciju da ne može da plaća dugove”, navodi se u izvještaju.
