Zbog lošeg, uglavnom političkog, ambijenta, sve je više stranih investitora koji odustaju od ulaganja. U prvih devet mjeseci 2022. godine direktna strana ulaganja u BiH iznosila su 840 miliona maraka. To je za 26 posto manje u odnosu na isti period 2021. godine. Bez investicija – nema zapošljavanja.
Strani investitori potiču domaće kompanije da više ulažu u tehnologiju i ljudske resurse da bi zadržale svoju poziciju na domaćem, ali i stranom tržištu. Povećava se konkurentnost, što u konačnici znači i bolji kvalitet rada domaćih firmi. Međutim, strani investitori, struka upozorava, zahtijevaju ugodan privredni, a posebno politički ambijent.
“Promocije ne znače ništa ukoliko nemate povoljno poslovno okruženje koje bi objektivno privuklo investitore, zato su odgovorni svi nivoi vlasti, sve nadležnosti, od opštinskog nivoa i izdavanja pojedinih dozvola koje idu uglavnom jako sporo u BiH do nekih viših nivoa koji donose druga odobrenja”, kaže za FTV ekonomski analitičar Igor Gavran.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ističe kako postoji nekoliko preduslova da bi neki strani investitor došao u jednu zemlju: “Prvi je politička stabilnost. To je prva stvar i to je eliminatorno. Ukoliko vi ovdje imate bilo kakve potencijalne probleme, političke dugoročne, taj investitor jednostavno prekriži tu zemlju”.
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija tvrde da nastoje uspostaviti nove kontakte sa stranim ulagačima. Aktivnosti u ovoj godini usmjerili su dominantno na privlačenje kompanija iz zemalja Evropske unije. Međutim, bez obzira na brojne napore, konstantan je pad stranih ulaganja.
“U 2021 godini, tad smo zabilježili 971 milion maraka stranih ulaganja, a u 2020. smo imali 737 miliona – bio je pad u prošloj godini u odnosu na 2021. godinu. Najznačajniji strani ulagači ovdje su Austrija, Hrvatska, Srbija, potom Slovenija, Njemačka i ostale evropske zemlje”, navodi Jasmina Dževlan, portparol Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
BiH je na trećem mjestu po broju stranih investicija, u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana. Iza Srbije i Albanije. Da bi se stanje unaprijedilo, osim stabilne političke situacije, presudan je agilniji i kvalitetniji angažman bh. ambasadora.
“Naša diplomatska mreža je u prethodnom periodu uglavnom bila potpuno beskorisna za privlačenje stranih ulaganja i sada bismo morali poslati u diplomatiju ljude koji su sposobni, koji znaju ekonomiju, koji znaju biznis i u stanju su jednostavno učiniti više da se promoviše naša država”, poručuje Gavran.
Da bi se stanje unaprijedilo, pod hitno treba ukloniti dugotrajne procedure za dobijanje građevinskih i upotebnih dozvola, ubrzati izdavanje urbanističkih saglasnosti, sudske procedure za izdavanje PDV broja i parafiksalne namete. Ukoliko se administrativne prepreke ne uklone, BiH će i dalje bilježiti pad investicija, a time se smanjuje prostor za nova radna mjesta.