Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemalja rezoluciju kojom traži “trenutačno” povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.
Za rezoluciju kojom se traži “sveobuhvatan, pravedan i trajni mir” glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući “protiv”. Time je Opća skupština UN-a nadmoćno izolirala Rusiju u četvrtak, izglasavši rezoluciju dan uoči prve godišnjice invazije koju je Rusija počela 24. veljače 2022.
Tekst je izglasan samo dan nakon posjeta kineskog šefa diplomacije Moskvi gdje je obećao dublje partnerstvo s Rusijom. Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu. Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južna Afrika, Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.
Rezolucija je izglasana prvog dana dvodnevnog zasjedanja pošto su se ranije Općoj skupštini obratiti deseci visokih dužnosnika, uključujući američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock te hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je rekao da je hrvatska borba za slobodu trajala duge četiri godine i upozorio
“Nemojmo da i Ukrajina toliko dugo čeka na slobodu“. .
Snažan rezultat glasanja važan jer opovrgava sumnje da postoji zamor od rata i da slabi potpora Kijevu u nekim dijelovima svijeta, posebice onima koji ovise o ruskim energentima. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u srijedu optužio Moskvu da je počinila “genocid” prisilnim deportacijama ukrajinske djece u Rusiju nazivajući to “genocidom”.
Ruski veleposlanik pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu.
“Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse”, rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.
Proteklih mjeseci naveliko se raspravljalo koliko daleko bi trebala ići rezolucija UN-a povodom godišnjice rata u Ukrajini. Kijev je radio na rezolucijama u kojima se spominje sud za ratne zločine, kao i na tekstu koji bi mirovni plan od 10 koraka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija pretvorio u dokument UN-a, prema UN-ovim izvorima. Od obje se ideje odustalo i o njima se neće glasovati u četvrtak.
Aktualni nacrt uglavnom sadrži nejasne formulacije o prekidu rata, poziv na mir i povlačenje Moskve. Također se poziva na razmjenu svih ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije i naglašava potreba da odgovorni za najteže ratne zločine odgovaraju. Njemački kancelar Olaf Scholz koji u subotu putuje u Indiju kako bi pridobio podršku te zemlje za Ukrajinu u intervjuu je kazao da ga nimalo ne obeshrabruju znakovi da velika gospodarstva u usponu oklijevaju osuditi rusku agresiju i zaključio je da “je tek nekoliko država na ruskoj strani”.
